Danas je u Podgorici održan seminar na temu pretpostavke nevinosti u okviru Evropske konvencije o ljudskim pravima, sa fokusom na ulogu medija i javnih funkcionera.
Skup je organizovao CEDEM, u saradnji sa Fondacijom Adenauer, AIRE Centrom iz Velike Britanije, OEBS-om, britanskom ambasadom u Podgorici i Vrhovnim sudom Crne Gore.
Na skupu je obrađeno nekoliko značajnih tema. Prva je bila - pravo na pretpostavku nevinosti prema članu 6 Evropske konvencije i kada se taj član primjenjuje, te odgovor na pitanje - koje radnje državnih orgama mogu predstavljati kršenje pretpostavke nevinosti.
Zatim, pravo na slobodu izražavanja prema članu 10 Evropske konvencije i odnos između slobode izražavanja i pretpostavke nevinosti i uloga medija. Osnovno pitanje iz ovog segmenta jeste – koje radnje privatnih i pravnih lica predstavljaju kršenje pretpostavke nevinosti. Bilo je riječi i o crnogorskom zakonodavstvu i praksi u pogledu pretpostavke nevinosti i slobode izražavanja, dok je panel diskusija bila na temu – preporuke za unapređenje zakonodavnog okvira i prakse i različitim modelima u zemljama članicama Savjeta Evrope.
Medenica je kazala da u sadašnjem vremenu i uslovima dekriminalizacije klevete i uvrede, političke utakmice, pluralizma medija i slobode izražavanja, gotovo svakog dana prava osumnjičenih ili optuženih, a prevashodno pretpostavka nevinosti, bivaju povrijeđena.
„Ukoliko sagledamo dnevno-političku crnogorsku scenu, uvidjećemo da se, sa od javnih funkcionera i političara, pretpostavka nevinosti vrlo često krši direktnim impliciranjem krivice lica koja su osumnjičena ili optužena za razna krivična djela, pa čak i onih koja nijesu opšte osumnjičena ili opptužena“, kazala je Medenica.
Tome u prilog, dodala je, idu i medijska izvještavanja i natpisi u novinama, gdje se, kako je rekla, krivim proglašavaju osobe i prije nego što je optužni akt podnijet sudu.
„Upravo politička arena i mediji nerijetko stvaraju atmosferu očekivanih odluka, objavljuju se presude prije nego je suđenje i započeto, a okrivljeni proglašavaju krivim i prije donošenja prvostepene, a kamoli pravopsnažne sudske odluke“, navela je Medenica. To su, ocijenila je, ogledni primjeri grubog kršenja pretpostavke nevinosti.
Ona smatra da je o članu 6 Evropske konvencije i pretpostavci nevinosti neophodno edukovati i policijske službenike, tužioce, advokate, ali prevashodno javne funkcionere i novinare. Ona je kazala da poštovanje principa pretpostavke nevinosti u Crnoj Gori mora biti standard koji će zaživjeti u punoj mjeri i biti mjerilo zrelosti društva.
„Njeno kršenje mora biti svedeno na minimum, jer u suprotnom ne samo da utiče na lični i porodični život onog čija se krivica unaprijed podrazumijeva, već može prouzrokovati štetne posledice po ostvarivanje prava na pravičan krivični postupak“, kazala je Medenica i poručila da je poštovanje principa pretpostavke nevinosti je neizbježan i neophodan uslov za garantovanje prava na pravično i fer suđenje, a istovremeno i osnovno sredstvo kojim se postiže povjerenje u principe vladavine prava.
Ambasador Ujedinjenog Kraljevstva i Sjeverne Irske u Podgorici, Jan Viting, kazao je da je odnos prema principu pretpostavke nevinosti posebno značajan u društvima koja prolaze kroz period reformi.
„U crnogorskom slučaju, cilj procesa usklađivanja sa evropskim i međunarodnim standardima u ovoj oblasti od posebnog značaja za sama prava građana je način na koji mediji balansiraju svoj pristup principu pretpostavke nevinosti“, rekao je Viting.
Njemačka ambasadorka u Crnoj Gori, Elizabet Gudrun Štajnaker, kazala je da je pretpostavka nevinosti, posebno u pravnoj saradnji između država, od najvišeg mogućeg značaja.
„I veoma je značajno da ne samo to razlikuju visoki predstavnici sistema i advokati, već je jako važno da svi političari budu svjesni toga i da društvo i mediji budu svjesni koliko je važan taj princip“, rekla je ona.
Prema riječima Roba Forsa iz OEBS-a, u demokratskom društvu pretpostavka nevinosti je osnovno pravo i pretpostavka za fer suđenje.
„Zaštita ovog prava je prvenstveno na pravosuđu, ali i drugim državnim funkcionerima, a i mediji igraju važnu ulogu u zaštiti ovog ljudskog prava“, kazao je Fors.
Torsten Gisler iz Fondacije Konrad Adenauer poručio je da je pravo na pravično suđenje kamen temeljac vladavine prava.
„Pretpostavka nevinosti štiti pojedince koji su oslobođeni krivičnih optužbi da ih javni službenici i pojedinci ne bi smatrali krivima, kako bi garancije člana 6 bile stvarne, a ne iluzorne“, rekao je on. Prisutnima se obratila i Biljana Brajtvajt, program menadžerka iz AIRE centra za Zapadni Balkan.
Viša pravna savjetnica u AIRE Nuala Mole kazala je da pravo na pretpostavku nevinosti mora biti praktično i djelotvorno. Ona je dodala da Crna Gora poštuje pravo na pretpostavku nevinosti, ali da se ta teorija ne pretočava u dobru praksu.
„Zašto jednostavno ne uzmemo tužilački spis kada izvještavamo o krivičnim djelima? Zato što, ukoliko ne bi bilo pretpostavke nevinosti, postoji šansa da pogrešno lice bude optuženo za ono što nije učinilo, a da krivac slobodno hoda“, kazala je Mole. Ona je precizirala da je član 6 Konvencije usko vezan sa članom 8, koji govori o pravu na ugled. „U kojem momentu počinje da se poštuje pravo na pretpostavku nevinosti? Evropski sud smatra da na onog na kojeg se primjenjuje pravo na član 6, počinje da se primjenjuje i član 8 kada na njegov privatni život utiče sumnja da je učinio krivično djelo“, kazala je Mole.
Ona je potom iznijela niz primjera iz prakse Evropskog suda za ljudska prava.
Zoran Pažin, zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava govorio je o pravnim i politikološkim aspektima pretpostavke nevinosti i postavio pitanje – da li je pretpostavka nevinosti prosta socijalna i moralna preporuka ili je riječ o pravu?
„Ako je to pravo, onda kršenje tog prava mora podrazumijevati i sankcije za njegovo kršenje“, smatra Pažin. „U Velikoj Britaniji taj je princip toliko razvijen, da cijelo suđenje može pasti u vodu i biti diskvalifikovano, čak i kada je u pitanju optužba za terorizam, zbog kršenja prava na pretpostavku nevinosti. Pretpostavka nevinosti je konstruktivno načelo cijelog krivičnog postupka i svi su dužni da ga poštuju“, naglasio je Pažin.
On je stava da bi za kršenje tog prava trebalo predvidjeti sankcije, bilo novčane, bilo čak i zatvorske, kao što je slučaj u Velikoj Britaniji.
Na kasnijoj panel diskusiji, pored Mole i Pažina, učestvovali su i Aneta Spaić, profesorka na Pravnom fakultetu u Podgorici, novinar Duško Vuković i advokat Nikola Martinović.
