- U skladu sa reformom obrazovanja u Crnoj Gori donijeti su novi obrazovni programi, inovirani udžbenici i nastavna sredstva, osnovana su savjetodavna tijela, nove ustanove značajne za unapređenje obrazovno-vaspitnog sistema, realizovane su obuke zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama, unaprijeđena je postojeća infrastruktura neophodna za implementaciju reforme obrazovanja i donijeti su važni strateški dokumenti za razvoj obrazovanja - za predškolsko, osnovno i stručno. Od strane Svjetske banke, realizacija ovog projekta je ocijenjena kao vrlo uspješna i najbolja u regionu - kazala je za Pobjedu ministarka nauke Sanja Vlahović.
Rektorka Univerziteta Crne Gore Radmila Vojvodić objašnjava da Bolonjski sistem znači kontinuirano učenje i kontinuiranu provjeru znanja, što bi trebalo da donosi i bolji kvalitet znanja i bolju efikasnost studiranja.
- U tom smislu Bolonja je dobrodošla, ali je naša primjena bila nagla i stihijska, bez sistematične analize i procesa pripreme, uz neuvažavanje vlastitih specifičnosti i potreba. Rekla bih, baš kao kada smo se devedesete našli pred pozivom "a sad - pluralizam", tako smo i prije deset godina kao po komandi krenuli "a sad - Bolonja". Evo deset godina otkako primjenjujemo Bolonju, kritički nastrojeni zahvaljujući iskustvu, ali i naoružani specifičnim znanjima koje smo, kao zajednica, stekli kroz izuzetno korisne evropske programe i projekte, sa preporukama međunarodnih eksperata, mi na UCG ulazimo u fazu transformacije nakon koje Bolonja neće biti izgovor za zagubljeni standard i kvalitet visokog obrazovanja - kaže Vojvodić.
Ona smatra da se prvo na univerzitetima mora definisati tzv. ishod učenja, a i evropski standardi visokog obrazovanja to zahtijevaju.
- Moramo svi zajedno mnogo brižljivije profilisati upisnu politiku, vodeći računa o tržistu rada. Načelno, sve zajedno može biti usklađeno kroz Strategiju visokog obrazovanja i Strategiju ekonomskog i društvenog razvoja - zaključuje Vojvodić.
Rektor Univerziteta Donja Gorica dr Veselin Vukotić upozorava da istraživački centri ne mogu ocijeniti rezultate reformi.
- To sada rade doktoranti na UDG. Ipak, neke analize pokazuju da je kvalitet obrazovanja u padu i, po mom mišljenju, to postaje najveća barijera za budući razvoj Crne Gore i očuvanje njenog identiteta: kulturnog, nacionalnog, državnog. Zvono za uzbunu treba da se uključi... Danas vlada mišljenje da je Bolonja uništila kvalitet obrazovanja! Nijesam veliki pobornik ideje Bolonje u dijelu insistiranja na uskoj specijalizaciji, na "polaganju na zaokruživanje" odgovora i tako gubljenja cjeline, kao i na "ubijanju obrazovanosti" studenta, a i profesora, posebno dijela mlađih saradnika - rekao je on.
Akademik Slobodan Backović, nekadašnji rektor Univerziteta Mediteran, kaže da je učešće Crne Gore u Bolonjskom procesu - uz 46 zemalja - omogućilo usklađenost našeg visokoškolskog obrazovanja sa obrazovanjima u ostalim zemljama u ovom procesu.
- To je mladima omogućilo više izbora u smislu mjesta gdje će studirati i širi spektar izbora profila studija. Takođe, procedure za promjenu institucija u toku studiranja su pojednostavljene itd. Bolonjski proces treba shvatiti i kao podršku izgradnji kvalitetnijeg visokog obrazovanja u Crnoj Gori. Kao slabosti primjene Bolonje pomenuo bih metode rada sa studentima, koje se nijesu značajno promijenile, nijesu dovoljno osavremenjene, onako kako to odgovara načinu mišljenja, učenja, ali i stila života generacije koju s pravom nazivamo "digitalnom", a koju treba da pripremimo za život i radu u jednom mnogo dinamičnijem i složenijem društvu i ekonomiji. Nastavnici imaju nedjeljni broj časova predavanja kao da su u nižim stepenima obrazovanja, pa se onda otvara pitanje šta je sa kvalitetom nastave i naučnim radom? Istovremeno efikasnost studiranja je zabrinjavajuća, prolaznost studenata iz godine u godinu je ispod 50 odsto - zaključuje Backović za Pobjedu.
