Prekomjerna industrijalizacija duž Velikog koralnog grebena mogla bi nanijeti velike štete jednom od najvažnijih ekosastava na Zemlji, navodi najnoviji izvještaj WWF-a “Veliki koralni greben pod prijetnjom”. U izvještaju se navodi da bi ispuštanje otpada iz proširenih luka moglo imati katastrofalne posljedice za greben koji je pod UNESCO-vom zaštitom i nalazi se na Listi izuzetno ugroženih područja svjetske baštine.
Kako bi se zaustavilo uništavanje ovog već ugroženog ekosastava, WWF poziva vladu Australije da zabrani odlaganje otpada nastalog jaruženjem na području Velikog koralnog grebena.
“Veliki koralni greben jedno je od najvažnijih svjetskih morskih staništa, dom je ugroženim vrstama, važan je ekonomski pokretač za Australiju, ali je i prirodno bogatstvo cijele planete. Pretvaranje grebena u smetlište je pogrešno rješenje kako za okolinu, tako i za poslovanje jer je gradnja novih luka nepotrebna”, izjavio je Marco Lambertini, generalni direktor WWF-a.
Planiranim proširenjem luka raskopao bi se 51 milion metara kubnih okeanskog dna. Ovom masom, Empire State Building mogao bi se ispuniti čak 49 puta! Najveći dio otpada bio bi bačen na vrlo osjetljiva mjesta na grebenu gdje su struje takve da bi mogle nositi otpad u radijusu od 80 kilometara. Jaruženje morskog dna i izbacivanje otpada mogli bi uništiti korale i ugroziti opstanak već ugroženih vrsta poput morskih kornjača.
Iako se već postojeći izgrađeni kapaciteti jedva koriste, Australija pokušava udvostručiti mogućnost izvoza ugljena u državi Queensland, pokazala je nezavisna studija kompanije Dalberg Global Development Advisors. Prema trenutnim planovima, kapacitet Queenslanda za izvoz uglja povećao bi se za 637 tona godišnje, dok kratkoročne prognoze predviđaju da cijela Australija nije u mogućnosti godišnje izvesti toliko uglja.
Industrija ugljena na globalnom nivou je u postepenom padu jer ustupa mjesto obnovljivoj energiji, navodi se u istom izvještaju. “Predloženi radovi nisu neophodni, ali će zato šteta nanijeta grebenu biti nepovratna”, navodi izvještaj.
Kako bi se zaštitio greben, ali i 69 000 radnih mjesta koja postoje zahvaljujući njemu, australijska vlada mora zabraniti bacanje otpada i jaruženje duž cijelog Velikog koralnog grebena”, smatra Dermot O’Gorman, direktor WWF-a u Australiji. “Jaruženje bi trebalo smanjiti i uložiti što više napora u poboljšanje kvalitetA vode“, dodao je O’Gorman.
Ako se daljnje propadanje Velikog koralnog grebena ne zaustavi, postoji bojazan da bi UNESCO ovo područje mogao uvrstiti na listu područja „u opasnosti“. Status grebena i njegovo stanje bi mogli biti povod za brojne kontroverze na zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu, koje se ove godine održava u Bonnu, Njemačka.
Prema izvještaju WWF-a, brojne vodeće banke su se povukle iz finansiranja ovog projekta zbog razarajućeg uticaja koji bi imao na okolinu. WWF poziva kompanije da ne investiraju ili sudjeluju u projektima koji bi mogli ugroziti Veliki koralni greben, ali i druga područja s UNESCO-ove Liste svjetske baštine.
“Kao što vidimo na primjeru Velikog koraljnog grebena, zdrava morska staništa mogu biti pokretač ekonomskog razvoja koji ljudima pružaju radna mjesta i blagostanje”, dodao je Lambertini. “Odgovorno upravljanje okeanom, ne samo da će očuvati morske ekosisteme, već će omogućiti i hranu i posao za milijarde ljudi. Ovo je ključno rješenje za održivu budućnost”.
