To tvrde neki zapadnoevropski mediji, diplomate i analitičari, a glavni cilj je da se preduprijede nagovještaji Vašingtona o isporuci oružja Ukrajini i nađe političko rješenje, uz poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, ali i da se daju garancije Moskvi da ta zemlja neće ući u NATO, što javno i jesu stavili do znanja Berlin i Pariz.
Oland je upozorio da se mora spriječiti "totalni rat" u Ukrajini, dok je Merkel jasno predočila da će sve biti učinjeno za "evropski mir" i naglasila da se Oland i ona angažuju "za francusko-njemačke, ali i interese Evrope".
Iako je francusko-njemački plan zasad obavijen velom tajnosti, neki mediji tvrde da se temelji uglavnom na ranijem ukrajinsko-ruskom mirovnom sporazumu iz Minska, ali da sadrži i predlog za razmještaj trupa UN-a da bi primirje i razdvajanje sukobljenih strana bilo održivo.
Kijev, bar zasad, odbija da se "plavi šljemovi" UN-a rasporede na istoku Ukrajine.
Španski list 'Pais' javlja da bi linija razdvajanja trebalo da odrazi sadašnju kontrolu teritorije dvije strane, što će teško prihvatiti Kijev jer su pobunjenici na istoku Ukrajine u posljednje vrijeme potisli ukrajinsku vojsku i zaposjeli nova područja u Donbasu.
Njemački dnevnik 'Zidojče cajtung' navodi da bi "šira autonomija bila data proruskim separatistima" uz veću teritoriju od one predviđene sporazumom iz Minska.
Francuski 'Mond' piše da se "Ukrajinci boje da bi Evropljani mogli ishitreno prihvatiti plan koji prividno poštuje 'crvenu liniju' teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, što bi paralisalo zemlju".
List dodaje da su poslije saopštenja da Oland i Merkel kreću u Kijev i Moskvu s novom ponudom za mir, u Kijevu "odmah upozorili na neprihvatanje 'novog Dejtona (mirovnog sporazuma o okončaju ratnog sukoba u BiH 1995)', a kojim je ta zemlja postala trajno nemoguća za upravljanje".
Ruski predsjednik Vladimir Putin je stavio do znanja spremnost da se "konstruktivno razgovara" o francusko-njemačkom planu i podvukao da Moskva sukob u Ukrajini smatra unutrašnjim "građanskim ratom".
Francuski predsjednik Oland je predočio da je "Rusija prijateljska zemlja".
Španski dnevnik 'Pais' prenosi ocjenu zapadnih diplomatskih krugova u Kijevu da se "vođstvo Ukrajine opire razmještaju trupa UN-a na liniji razdvajanja na istoku, ali kako se razvijaju stvari, već sjutra bi se mogli naći u situaciji da u Donbasu budu ruske mirovne snage koje bi tamo ostale godinama".
Zapadni diplomatski izvori upozoravaju i da Moskva nema potpuni upliv na pobunjenike u Donbasu, koji takođe odbijaju raspoređivanje "plavih šljemova" UN-a, jer smatraju da će to samo dati mogućnost ukrajinskoj vojsci da se oporavi od ozbiljnih poraza posebno u posljednje vrijeme.
Oland i Merkelova su upozorili da je riječ o "posljednjoj šansi" za preokret ka političkom rješenju i miru u ukrajinskoj krizi, jer inače prijeti širi ratni sukob i zato su naglasili da su protiv doturanja naoružanja Kijevu.
Ministri odbrane NATO-a juče su u Briselu odlučili da se razmjeste novoformirane snage "udarne pesnice" na istoku Evrope, od Baltika do Crnog mora, ali je glavnokomandujući vojnih snaga NATO-a u Evropi, američki general Filip Bridlav, inače veoma oštar u stavovima prema Rusiji, poručio da se mora imati na umu da bi isporuka oružja Kijevu mogla podstaći "veoma ljutit odgovor Rusije".
Većina analitičara s obje strane Atlantika smatra da se pokazalo da ukrajinska vojska nije u stanju da se suprotstavi pobunjenicima u Donbasu, a posljednji porazi ukrajinske vojske su samo ojačali zahtjeve za novim mirovnim nastojanjima.
