Sci/Tech

Rozeta saznala mnogo toga o neobičnoj kometi

Instrumenti evropske sonde Rozete ukazuju na neobične karakteristike komete 67P/Čurjumov-Gerasimenko, od milja nazvane Čuri, na koju je prošlog novembra spušten robot File.
Rozeta saznala mnogo toga o neobičnoj kometi
Portal AnalitikaIzvor

Rezultati sedam studija, objavljenih u četvrtak, potvrđuju da je kometa, široka četiri kilometra i udaljena 510 miliona kilometara od Zemlje, bogata organskim materijama.

Snimci koje je napravila kamera visoke rezolucije Oziris otkrivaju neobičan oblik jezgra komete, sastavljen od dvije lopte nejednake veličine povezane svojevrsnim "vratom" čije je porijeklo nepoznato. Naučnici, naime, ne znaju da li je sadašnji oblik komete posljedica erozije ili spajanja dva tijela u vrijeme rađanja Sunčevog sistema.

"Rezultati ovih prvih analiza predstavljaju osnovu za nastavak misije", rekao je Mat Tejlor iz Evrospke svemriske agencije (ESA).

Površina komete, prilično homogenog sastava, odlukuje se mnoštvom geoloških struktura koje su rezulat erozije. Uočene su ondulacije identične onima u pješčanim dinama na Marsu. "Iznenadila nas je raznolikost geoloških struktura", naveo je Hans Nilson sa švedskog Instituta za svemirsku fiziku, koji je jedan od koautora studija.

"Atmosfera komete, mješavina prašine i molekula gasa, nije ravnomjerno raspoređena oko jezgra", dodao je on.

Jedan od detektora Rozete, u orbiti oko komete na udaljenosti od oko 30 kilometara, već je prikupio ogroman broj podataka o česticama jezgra, kao što su njihova veličina i sastav.

Istraživači su ustanovili da je jezgro komete jako porozno. Iznenadilo ih je, takođe, to što je kometa veoma aktivna iako je trenutno jako udaljena od Sunca. Ta aktivnost je koncetrisana na "vratu" komete gdje je detektovan led.

Snimci su omogućili istraživačima da naprave trodimenzionalni model komete i detaljnu topografiju mjesta slijetanja robota File. Kvalitet mjerenja i ispitivanja Rozete će se još poboljšati kada će se sonda sredinom februara približiti na oko šest kilometara od Čurija.

Ovaj niski prelet, koji dosad nikada nije pokušan, omogućiće instrumentima Rozete da naprave snimke i spektar površine dosad najvećom rezolucijom, navodi se u ESA.

Izvor: b92.net

Portal Analitika