U svom reagovanju (u prethodnom su bila potpisana i društva “Fun Fun” i “Bonus”) društva smatraju da autor “očevidno ne zna da iznos od 5,5 miliona eura ne predstavlja ukupan poreski zahvat države od svih priređivača igara na sreću".
Drugi prigovor je da koncesione naknade ne predstavljaju jedan od poreza i ne podliježu Zakonu o poreskoj administraciji, da iznos od 5,5 miliona eura ne predstavlja iznos od svih priređivača kladioničarskih igara na sreću nego od svih privrednih društava koja se bave priređivanjem igara na sreću, a u njih spadaju lutrijske i posebne igre na sreću.
I, na kraju, autori tvrde da privredna društva koja su registrovana za priređivanje igara na sreću izmiruju sve ostale poreske obaveze prema državi kao i druga privredna društva tako da je iznos uplaćenih koncesionih i poreskih obaveza tih društava mnogo veći od cifre koju navodi.
“Kao privredna društva koja u skladu sa važećim zakonskim propisima obavljaju djelatnost priredjivanja igara na sreću pozdravljamo civilizovanu debatu o problemima koji zaokupljaju pažnju crnogorske javnosti, a koji su vezani za priredjivanje igara na sreću. U tom pogledu, zahvalni smo uredništvu portala Analitika što iskazuje interesovanje za te probleme. Nadamo se da ćemo se složiti u ocjeni da se samo argumentovanim i civilizovanim dijalogom, čak i kad su mišljenja u odredjenim segmentima suprotstavljena, podiže nivo demokratske kulture u Crnoj Gori.
Pojmovno odredjenje "privredna društva koja se bave priredivanjem igara na sreću kao djelatnošću od javnog interesa" nijesmo izmislili mi nego je riječ o pojmovima iz Zakona o privrednim društvima i Zakona o igrama na sreću. U tom pogledu, te odrednice obavezuju i nas, ali i poslenike iz medija.
Iz našeg reagovanja na komentar g. Siniše Goranovića, koji je objavljen na portalu Analitika, ne može se zaključiti da naša privredna društva posluju na ivici rentabilnosti. Poseban naglasak u našem reagovanju je bio na konstataciji da poslujemo u skladu sa važećim zakonskim propisima u Crnoj Gori i to i ovom prilikom ističemo. Slažemo se sa drugim dijelom Goranovićeve konstatacije da će novo i u svijetu nepoznato dodatno oporezivanje uloga i dobitaka ugroziti naše i poslovanje drugih privrednih subjekata u ovoj djelatnosti.
Svako, pa i g. Goranović, ima pravo da smatra da je naš, ali i stav drugih privrednih društava i uglednih ekonomista i pravnika, da je diskriminatorno oporezivanje uloga i dobitaka igrača na sreću pretjeran. Ali, ipak imamo pravo da saopštimo svoj stav, a on nije baziran na opservaciji posmatrača nego na dugogodišnjem iskustvu investitora u ovoj djelatnosti. Kao investitori smo izuzetno posvećeni ovom poslu i znamo i osjećamo probleme koji postoje u ovoj djelatnosti.
Autor odgovora na naše reagovanje nije u pravu kada navodi da je "ukupan poreski zahvat države od svih priredjivača kladioničarskih igara na sreću iznosio 5,5 miliona eura".
Prvo, autor odgovora očevidno ne zna da iznos od 5,5 miliona eura ne predstavlja "ukupan poreski zahvat države od svih priredjivača igara na sreću". Riječ je o koncesionim naknadama na ime prava koja je država ugovorima o koncesijama prenijela na privredna društva koja su registrovana za obavljanje djelatnosti priredjivanja igara na sreću.
Drugo, koncesione naknade ne predstavljaju jedan od poreza i ne podliježu Zakonu o poreskoj administraciji.
Treće, autor odgovora ne zna da iznos od 5,5 miliona eura ne predstavlja iznos "od svih priredjivača kladioničarskih igara na sreću" nego od svih privrednih društava koja se bave priredjivanjem igara na sreću, a u njih, shodno čl. 3. Zakona o igrama na sreću, spadaju lutrijske i posebne igre na sreću.
Četvrto, autor odgovora ne zna da privredna društva koja su registrovana za priredjivanje igara na sreću izmiruju sve ostale poreske obaveze prema državi kao i druga privredna društva tako da je iznos uplaćenih koncesionih i poreskih obaveza tih društava mnogo veći od cifre koju navodi.
Ali bavićemo se samo obavezama privrednih društava koja Vam se obraćaju u tekstu.
Naime, za 2014. godinu četiri privredna društva uplatila su na ime koncesionih naknada, pojedinačno : MULTIMAT – 789 041 eura, FUN-FUN – oko 200 000 eura, NOTORNO – oko 320 000 eura i LOB COMPANY – 640 880 eura.
Proizvoljna je i pežorativna konstatacija da, kako autor odgovora tvrdi, "kladionice niču na svakom ćošku". Prije svega, kladionice kao prostori ne niču po ćoškovima nego se u prostore koji ispunjavaju zakonom propisane uslove investira novac privrednih društava, a Uprava za igre na sreću vrši prijem tih objekata u skladu sa zakonom. Dalje, autor, u želji da prikaže navodno idealne uslove za rad i djelatnost privrednih društava za priredjivanje igara na sreću, očevidno nije stigao da se upozna sa činjenicom da je skoro dvadesetak privrednih društava iz ove djelatnosti prestalo sa radom.
Nije pitanje za nas nego za nosioce zakonodavne i izvršne vlasti države Crne Gore: zašto je prihod od koncesionih naknada u 2013. godini iznosio oko 5,5 miliona eura? Mi smo raspoloženi da javnosti, preko portala Analitika i drugih medija, stavimo na uvid podatke o svom poslovanju. Ovom prilikom navodimo da su naša privredna društva u 2014. godini uplatila oko 1,5 milion eura fiksnih i varijabilnih koncesionih naknada. Takodje, u Fondu PIO je prijavljeno preko 500 zaposlenih u našim privrednim društvima i za njih uredno i redovno izmirujemo sve naknade na ime poreza i doprinosa. Javnost i autor odgovora treba da znaju da poreske i ostale obaveze koje u budžet uplaćuju privredna društva koja obavljaju ovu djelatnost višestruko premašuju iznos koncesionih naknada koje navodi autor odgovora.
Pravo je pitanje: ako u Crnoj Gori postoji oko 100 privrednih društava koja se bave ovom djelatnošću i ako je iznos koncesionih naknada samo od naših privrednih društava oko 1,5 miliona eura - šta je sa ostalima? Javno pozivamo sve novinare-istraživače da se pozabave ovim pitanjem. Još je važno i to da se utvrdi da li u Crnoj Gori postoji nelegalno priredjivanje igara na sreću. I, ako postoji, ko snosi odgovornost zbog toga? Imajući u vidu naprijed navedeno smatramo da nijesmo zaslužili ovakav ponižavajući tretman. Ta, i druga pitanja, ne zahtijevaju prekid polemike ili, preciznije, javnog dijaloga radi što boljeg ostvarivanja javnog i državnog interesa Crne Gore.
Vrijedi istražiti i razloge zbog kojih još uvijek nije uspostavljen on line sistem nadzora nad poslovanjem i ostvarivanjem prihoda privrednih društava koja su registrovana za priredjivanje igara na sreću. Koristimo priliku da javnost obavijestimo da je više privrednih društava iz ove djelatnosti, a u njih spadaju i naša privredna društva, tokom prethodnih godina više puta nudilo Ministarstvu finansija i Upravi za igre na sreću kao nadležnim i nadzornim državnim organima da iz svojih sredstava, a radi bolje i efikasnije kontrole poslovanja, participiraju u finansiranju uspostavljanja on line sistema nadzora.
U vezi stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, iako Zakon još uvijek nije objavljen u "Službenom listu Crne Gore", autora odgovora upućujemo da se upozna sa odredbom iz čl. 9. tog Zakona, koji je ukazom predsjednika Crne Gore proglašen 30. decembra 2014. godine, a može ga naći na zvaničnom sajtu Skupštine Crne Gore.
Prilikom razmatranja spornih odredaba novog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, kao i drugih zakona koji se neposredno ili posredno odnose na djelatnost priredjivanja igara na sreću, treba imati u vidu da sistem igara na sreću funkcioniše u trouglu država (zakonodavna i izvršna vlast), privredna društva koja obavljau djelatnost priredjivanja igara na sreću i igrači. Svaki tektonski poremećaj u jednom od ova tri činioca ovog sistema nanosi veliku štetu drugima i zato se ne možemo složiti sa konstatacijom autora odgovora da nam najnovnije, u svijetu nepostojeće i nesrećno formulisane zakonske odredbe ne daju pravo da se "prikazujemo kao žrtve". Smatramo da te neustavne i štetne odredbe u ovom slučaju nanose štetu i državi, i privrednim društvima i igračima”, kaže se u reagovanju Notorno, Lob Company i Miltmat.
