Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević je naglasila da je završna konferencija prilika da se osvrnu na neke od postignuća projekta koji je trajao 14 mjeseci, u okviru kojeg su se na različite načine trudili da ubrzaju uspostavljanje kulture ljudskih prava u Crnoj Gori. Ona je govoreći o ambijentu za ostvarenje ljudskih prava istakla da netolerancija, razni pojavni oblici diskriminacije, kršenje prava građana i građanki na različite načine od strane različitih društvenih subjekata, bilo da su to ostrašćeni i ksenofobični pojedinci i grupe ili pak, i dalje netransformisane državne institucije, ostaju izazovi sa kojima se suočavamo. "Brojni iskoraci u uređenju zakonodavnog i institucionalnog okvira ostaju formalnog karaktera, na što ukazuju rijetki primjeri adekvatnog procesuiranja slučajeva kršenja ljudskih prava, kao i izostajanja potrebne reakcije institucija i kad je sistemsko kršenje ljudskih prava u pitanju”, kazala je Uljarević.
Ona je podvukla da je veoma važno naglasiti da je upravo u godini kada je dio NVO sektora koji ima kritički odnos prema načinu vršenja vlasti i lošim rezultatima javnih politika bio predmet brutalne diskreditacije i diskriminacije i na ličnoj osnovi, realizovan projekat koji je imao širok zahvat afirmacije i podizanja kapaciteta organizacija civilnog društva u zaštiti ljudskih prava. "Time su osnaženi kapaciteti NVO sektora ne samo da zastupa prava marginalizovanih grupa i druge vidove kršenja ljudskih prava, već da bude sposoban da zaštiti i svoja prava, kao i da jača međusobne odnose povjerenja i solidarnosti", navela je Uljarević.
Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović ocijenio je da je projekat „Ubrzajmo ljudska prava“ od velikog značaja za pronalaženje strateških orjentira za nastavak borbe protiv diskriminacije, kao i da dodatno osposobljava i unaprijeđuje djelovanje nevladinog sektora, usmjerenog ka promociji i zaštiti ljudskih prava na nacionalnom nivou.
Numanović je istakao da je borba protiv svih oblika diskriminacije, prepoznata kao jedan od prioriteta u radu Vlade Crne Gore, koja je posvećena punoj zaštiti i promociji ljudskih i manjinskih prava svih njenih građana. Prema njegovim riječima, ne manje važan je odgovor institucija države – policije, ombudsmana i pravosudnog sistema, na kršenje ljudskih prava u svakom pojedinačnom slučaju.
„Njihovo jačanje i jačanje povjerenja građana u njihovo djelovanje, su elementi od izuzetne važnosti, koji su u osnovi pregovora koje vlada vodi sa EU u poglavlju 23“, rekao je Numanović.
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič je istakao da Crna Gora, tokom procesa pristupanja EU, mora obezbijediti odgovarajuće pravne instrumente koji će svakoj osobi garantovati da u potpunosti uživa svoja prava.
„EU očekuje od Crne Gore da obezbijedi da svaka osoba u potpunosti uživa svoja prava, ne samo na papiru nego i u praksi. 2015. godina mora biti godina sa rezultatima. Zato snažno podržavamo crnogorske NVO u njihovim naporima da prate ostvarivanje ljudskih prava. Iskreno se nadamo da će ovaj projekat ubrzati stanje ljudskih prava u Crnoj Gori, doprinijeti boljem medijskom pokrivanju tih pitanja i, što je najvažnije, podizanju svijesti građana o njihovim pravima“, poručio je Drobnič.
Uvodničar prve sesije pod nazivom "Izazovi u primjeni modernog koncepta ljudskih prava" bio je Zoran Pažin, državni agent Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, koji je ocijenio da riječ izazov suštinski odgovara trenutku u kojem se nalazi Crna Gora, pogotovo kada su ljudska prava u pitanju.
"Pred Crnom Gorom je prije svega izazov da definiše šta je to vladavina prava, polazeći od toga šta je kulturna i društvena stvarnost u Crnoj Gori. Takođe, moramo znati šta je praktična primjena vladavine prava”, istakao je Pažin.
On je ukazao i na potrebne reforme u načinu obrazovanja pravnika u Crnoj Gori, kako bi se oni kapacitirali da primijenjuju evropske standarde.
Milorad Marković iz Instituta za pravne studije je govorio o projektu „Sistem primjene kratkotrajnih kazni lišenja slobode i alternativnih krivičnih sankcija u Crnoj Gori“ i istakao da su kroz analizu zakonodavnog okvira došli do nalaza da je neophodno stvoriti normativne pretpostavke za učešće službe u krivičnom postupku i pored ostalog uspostaviti veći stepen saradnje i umreženosti institucija u postupku probacije, kao i veći stepen izricanja alterantivnih sankcija i mjera i uspostavljanje sistema praćenja izvršenja alternativnih sankcija od strane Ombudsmana.
Milena Perović Korać se osvrnula na projekat Monitorovog centra za demokratiju i medije koji se bavio političkom diskriminacijom.
“Crnogorsko društvo nema institut smjene vlasti koja se koristi političkom diskriminacijom kako bi se održala. Istraživanja pokazuju da je politička pripadnost postala preduslov za zapošljavanje u institucijama,” zaključila je Perović Korać.
Advokatica Marijana Laković Drašković je govorila o ranjivim grupama i (ne)vidljivim ljudskim pravima- pravima lica sa invaliditetom i crnogorskoj praksi. Ocijenila je da bez garancija osnovnih prava i sloboda nema ni zdravog kolektiviteta, ni zdravog života.
"Zato treba obezbijediti ne samo formalno-pravnu, već i faktičku ravnopravnost svih gradjana i gradjanki, ravnopravnost u pogledu poštovanja gradjanskih i političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. Kao prioritetan cilj u Crnoj Gori nameće se potreba za većim stepenom razvoja svijesti građana i građanki, a posebno nosilaca javnih ovlašćenja o pravnim sredstvima za prevenciju i zaštitu od diskriminacije, kadrovskom i tehničkom osposobljenošću organa za ispunjavanje njihovih obaveza, planiranju i programiranju kratkoročnih i srednjoročnih ciljeva, daljem razvoju zakonodavstva u ovoj oblasti, kao i njegovoj potpunoj, dosljednoj i kontrolisanoj implementaciji”, zaključila je Laković Drašković.
Milisav Mimo Korać iz Saveza “Naša inicijativa”, govoreći o pravima djece i omladine sa smetnjama u razvoju, je podsjetio da roditelji djece i mladih sa smetnjama u razvoju ne poznaju dovoljno svoja prava i prava svoje djece, ali i ukazao na brojne probleme u procesu primjene postojećeg zakonodavnog okvira.
“Onemogućavanje slobodnog pristupa i kretanja lica s invaliditetom ukazuje da su lica otežanog kretanja nepoželjna u našem društvu. Time se krše njihova osnovna ljudska prava, ali i unižava njihovo ljudsko dostojanstvo. Bez rješavanja ovog problema nema ni govora o poštovanju ljudskih prava, ali ni o izjednačavanju mogućnosti i integraciji ove populacije u društvenu zajednicu”, smatra Dejan Tmušić iz Udruženja paraplegičara Cetinje.
Kao uvodničarka na temu "Prevazilaženje rodne neravnopravnosti u Crnoj Gori: dokle smo stigli" Nada Drobnjak, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine je ocijenila da je pitanje rodne ravnopravnosti veliko pitanje i prije svega „veliki izazov jer se većinom tretira kao žensko pitanje. Ističe da se crnogorsko društvo i dalje poziva na stereotipe i da imamo situaciju da su žene naročito diskriminisane. Ona se posebno osvrnula na odnos zakonodavnog okvira i prakse u političkoj participaciji žena.
Jovana Hajduković iz Sigurne ženske kuće je rekla da u Crnoj Gori ne postoje zvanični podaci o broju djece čiji roditelji ne doprinose njihovom izdržavanju.
"U praksi najčešće ne postoji mogućnost naplate alimentacije, jer dužnici pronalaze načine kako da izbjegnu zakonsku obavezu", naglasila je ona.
Ona je dodala i da je naročito problematičn što jednoroditeljske porodice (samohrani roditelji) imaju pravo na materijalno obezbjeđenje samo u slučaju da zadovoljavaju uslove koji se odnose na imovinu i prihode.
Konferencija je okupila oko 80 predstavnika/ca NVO sektora, institucija koje se bave zaštitom ljudskih prava kroz različite aspekte, političkih partija, medija i diplomatskih predstavnika.
