Potpisnici reagovanja smatraju da je komentar napisan kao potpora novom zakonskom rješenju kojim je, “kako i autor komentara priznaje”, uveden "porez na sreću koji ne postoji nigdje u svijetu".
“Naravno, ne sporimo pravo autoru komentara na sopstveni doživljaj nove zakonske mjere u vidu poreza od 15 odsto koji ne postoji nigdje u svijetu, ali smo, kao pet privrednih subjekata, koji zapošljavaju više stotina radnika dužni da reagujemo i ukažemo na određene netačnosti i proizvoljnosti u Goranovićevom komentaru”, kaže se u reagovanju dostavljenom danas Portalu Analitika.
Zamjerke na komentar taksativno su nabrojane u pet tačaka:
1. Nije tačno da je "porez na sreću" iniciralo i predložilo Ministarstvo finansija, kako autor na dva mjesta pogrešno tvrdi. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica je predložila grupa od 5 poslanika Skupštine Crne Gore. Interesantno je da se autor komentara nije bavio tim pitanjem već ga je olako, tj. na isti način na koji je iznosio i neutemeljene zaključke, prepustio Ministarstvu finansija. Kad već autor nije postavio pitanje onda se valja zapitati: zbog čega se Ministarstvo finansija, iako je na to zakonom obavezano, nije pojavilo kao nosilac zakonodavne inicijative u ovom slučaju? Po našem, a i po sudu mnogih pravnika, to je namjerno učinjeno kako bi se zaobišle javne rasprave, primjedbe i sugestije na Nacrt zakona i kako bi i građani i privredni subjekti bili dovedeni pred svršen čin.
2. Autor komentara na krajnje prizeman i neprimjeren način tretira privredne subjekte koji se, u skladu sa zakonom, bave priređivanjem igara na sreću. Za njega su oni "vlasnici kladionica koji su u protekle dvije decenije "zgrnuli" veliki novac" i, po svemu sudeći, društveno neodgovorne osobe. Osnivači i vlasnici privrednih društava koja se bave priređivanjem igara na sreću kao djelatnošću od javnog interesa i koji se nalaze u statusu javno-privatnog partnerstva su samo "vlasnici kladionica". Slučajno ili namjerno, autor nije naveo da monopol na igrama na sreću ima država i da jedino ona to pravo prenosi privrednim subjektima uz naknadu u vidu koncesije. U svrhu omalovažavanja i diskredovanja osnivača i vlasnika privrednih društava je korišćena tvrdnja da su "zgrnuli veliki novac". Svi prihodi i rashodi privrednih društava su dostupni državnim organima i javnosti i mnogo puta su kontrolisani od strane nadležnih organa, a sve koncesione naknade, poreze i doprinose uredno izmirujemo. Autor se nije potrudio da sazna podatak o ukupnim uplatama u državni budžet od strane stotinak privrednih društava koja se bave priređivanjem igara na sreću.
Autor komentara je sebi dao i ulogu javnosti tvrdnjom "da javnosti nije poznat nijedan primjer uplate njihove dobiti u dobrotvorne ili humanitarne svrhe". Moguće je da takvi slučajevi nijesu poznati autoru, ali to ne znači da nijesu poznati javnosti u čije ime je autor, neovlašćeno, iznio tvrdnju. I do tog podatka, kao i do podataka o našem zakonitom poslovanju i izmirivanju svih obaveza, autor je mogao da dodje samo da je htio, tj. da se obratio privrednim društvima, Upravi za igre na sreću, Poreskoj upravi, Ministarstvu finansija ili Centralnom privrednom registru. Ali, onda bi njegov komentar morao da bude drugačiji.
Neodgovornost u komentaru vrhuni u činjenici da, iako tvrdi da javnosti nije poznat nijedan primjer uplate u dobrotvorne ili humanitarne svrhe, autor sam sebe demantuje navodom da su "pojedine kladionice, doduše, u proteklom periodu sponzorisale klubove u uglavnom manje popularnim sportovima". Uočljivo je da autor komentara, iako pokušava da se prikaže kao poznavalac ove djelatnosti od javnog interesa, ne razlikuje kladionice kao prostore za priređivanje igara na sreću koji nemaju pravni subjektivitet od privrednih društava koji se, u skladu sa zakonom, bave priređivanjem igara na sreću i koji imaju pravni subjektivitet. Sasvim je razumljivo da kladionice kao prostori ne mogu da vrše uplate u bilo koje svrhe, ali nije razumljivo da autor to ne zna.
3. Autor komentara netačno tvrdi da "izmjene zakona uskoro treba da stupe na snagu". Da je autor imao za cilj tačnost i istinitost onda bi se potrudio da sazna da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana stupio na snagu 1. januara ove godine, ali i da ga još uvijek nema u "Službenom listu Crne Gore". Bilo bi umjesno da je oštricu svoje kritike uputio i prema zakonodavcu zbog toga što je propisano da se zakon primjenjuje od 1. januara, a do danas 10. januara ga nema nigdje. Takođe, moglo se i postaviti pitanje izvršnoj vlasti u vezi neprimjenjivanja zakona od 1. januara.
4. Olake su i površne autorove tvrdnje i zaključci da novi porez od 15 odsto na dobitak "neće direktno ugroziti rad kladionica" (ovakvim zakonskim rješenjima se ne ugrožavaju prostori nego privredna društva i učesnici u igrama na sreće), da neće "izazvati gubitak 3.000 radnih mjesta" i da "izmjene zakona tretiraju samo igrače i to samo one koji uspješno predviđaju događaje na sportskim terenima". Kao privrednici i investitori u ovoj djelatnosti od javnog interesa u Crnoj Gori odgovorno tvrdimo da će novo zakonsko rješenje ugroziti rad privrednih društava koja se bave priređivanjem igara na sreću, da će izazvati gubitak većeg broja radnih mjesta u ovoj djelatnosti i da će pogoditi sve igrače, a ne samo one uspješne, jer igrači učestvuju u igrama na sreću sa ambicijom da dobiju, a ne da izgube.
5. Autor komentara samo djelimično navodi podatke o visini uplata koncesionih naknada za priređivanje igara na sreću. Bilo bi interesantnije da je javnost obavijestio o tačnim iznosima koncesionih naknada koje su privredna društva iz ove oblasti uplatila u budžet tokom prethodnih godina, a posebno 2014. godine. Autor nije naveo ni to da koncesione naknade predstavljaju samo jednu od naših brojnih finansijskih obaveza prema državi i njenom budžetu. Autor se nije osvrnuo ni na činjenicu da će ugrožavanje ove djelatnosti od javnog interesa ugroziti i naše saradnike iz drugih privrednih djelatnosti sa kojima sarađujemo.
Na kraju, kao potvrdu naših stavova navešćemo i tvrdnju v.d. direktora Uprave za igre na sreću g. Marka Ćulafića, koji je u "Pobjedi" od 10. januara ovo zakonsko rješenje nazvao hibridom. Smatramo da priređivanje igara na sreću kao djelatnost od javnog interesa koja postoji u svim državama i privredna društva koja zapošljavaju hiljade građana u Crnoj Gori ne treba da budu zamorčići i poligon za ispitivanje raznim hibridnim rješenjima poput poreza na dobitak od 15 odsto koji ne postoji nigdje u svijetu.
I ovom prilikom se javno zalažemo za donošenje novog Zakona o igrama na sreću koji će ovu djelatnost od javnog interesa urediti na moderan, evropski način i u skladu sa konkretnim prilikama u Crnoj Gori”, zaključuje se u saopštenju.
(odgovor novinara Portala Analitika u ponedjeljak)
