Neka se ne boji neuspjeha: Bilo namjerno ili nehotice, svaki dan šaljemo djeci poruku da bi cilj trebalo da bude savršenstvo, što često unosi anksioznost i depresiju u dječiji život jer dijete neprestano pokušava da ostvari zamišljeni ideal. Međutim, najuspješniji ljudi u istoriji čovječanstva imali su jednu zajedničku osobinu – pridigli bi se nakon svakog neuspjeha, i nastavili dalje. Pokazati poštovanje prema djetetu u tom procesu je ključno za njegov pravilan razvoj jer doprionsi razvijanju osjećaja sopstvene vrijednosti, a ne kosi se sa postavljanjem ciljeva u životu.
Neka njeguje svoju kreativnost: Djeca većinu vremena provode slobodno stvarajući – umjetnost, igru, muziku – bilo šta što uključuje maštu. Ali, kako odrastaju, djeca uklapaju svoj način razmišljanja u model razmišljanja odraslih, pri čemu strada njihova kreativnost. Muzičar Piter Himelman prokomentarisao je ovaj proces sljedećim riječima: “Najveća prednost koju djeca imaju u odnosu na odrasle je što se svemu čude i svašta zapitkuju. Sloboda da bez straha istražujemo svijet – to je temelj ljudske kreativnosti”.
Naučite svoje dijete da poštuje razlike: Naučnici su ustanovili da su ljudi sličniji nego što misle – smatra se da DNK svake osobe ima 99 odsto sličnosti sa DNK drugih ljudi uprkos svim razlikama – rasnim, etničkim, religioznim, kulturološkim ili generacijskim... Što znači da djecu podučavamo svemu, samo ne toleranciji.
Kako da prihvate sebe: No, uprkos tome, svako od nas je po nečemu poseban. Ne učimo svi na isti način, nemamo iste motoričke sposobnosti, niti smo podjednako društveni. Pojedinoj djeci biće potrebna posebna pomoć, ali to nikako nije razlog da se osjete manje vrijednom. Uostalom, mnoga stanja za koja danas koristimo termin “poremećaj” i dalje se mogu svrstati u domen “tipičnog”. Ove varijacije nije potrebno “liječiti”, već njegovati i poštovati.
Neka bude ekološki svjesno: Svi smo na neki način povezani jer utičemo jedni na druge, između ostalog, uticajem koji vršimo na životnu sredinu. Najskoriji primjer: jedno istraživanje pokazalo je da su znatno veće šanse da žene koje žive u zagađenoj sredini (zagađenje vazduha) dobiju autistično dijete. Ovakve stvari su naša realnost i poželjno je se potrudimo da damo sve od sebe kako bismo sačuvali planetu od štetnog uticaja civilizacije, a samim tim i zdravlje drugih ljudi.
Neka osluškuje svoje tijelo: Većina bolesti, poput prehlade, upale grla, kašlja itd. ne zahtijevaju intenzivan medicinski tretman – mnogi od njih bi, zapravo, nanijeli više štete nego koristi.
Nemoguće je iskorijeniti stres, ali je zato vrlo bitno naučiti kako da se izborimo sa stresom: Pribranost i staloženost pred licem izazova jedna je od najboljih životnih lekcija koju možete pružiti svojoj djeci.
Izvor i foto: b92.net
