Direktorica Zavoda za transfuziju krvi Gordana Rašović ističe da bi crnogorsko društvo sto prije trebalo da dosegne globalni standard od četiri do pet posto dobrovoljnih davalaca, te da bi tada bilo dovoljno krvi za sve kojima je potrebna. U Crnoj Gori ta brojka je za sad oko dva i po posto kaže Rašović.
-Razvijeno dobrovoljno davalaštvo krvi je od opšteg društvenog značaja i važan preduslov obezbjedjenja dovoljnih količina sigurne krvi u svakom trenutku. Imajući u vidu da sadašnji nivo obezbjeđenja sigurne krvi još ne zadovoljava potrebe stanovništva u Crnoj Gori, zato je važno raditi na tome da se broj dobrovoljnih nenamjenskih davalaca poveća, izjavila je Rašović za Antenu M.
Građani u Crnoj Gori najčešće namjenski daju krv, dakle ukoliko je potrebna nekom članu familije. Svjesni su, međutim, da je humano na taj način pomoći drugima.
-Krv se regeneriše, a I provjerite svoje zdravstveno stanje… Kad dam krv, ljepše se osjećam. Lijepo je kad znate da ste nekome pomogli, a ne daj bože može sjutra I vama da zatreba pa će neko to uraditi za vas, kaže Rašović.
Krv može dati svaka zdrava osoba od 18 do 65 godina, muškarci 4 a žene 3 puta godišnje. Predstavnik UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžamin Perks je istakao da je transfuzija krvi vrlo važna, da je bitno da krv bude sigurna, te da je to zadatak u kojem treba da učestvuje cijelo društvo.
I Mitropolit Mihailo je dobrovoljni davalac krvi za Antenu M kaže da je krv potrebna svima bez ozbira na vjeroispovjest.
-Imamo slučajeva nemojte davati krv ako je musliman ili ne dajte krv ako je pravoslavac… mislim da mnoge stvari potiču iz crkve. Mora se raditi na tome da broj dobrovoljnih davalaca raste, kazao je mitropolit Mihailo.
Istraživanja pokazuju da je malo nenamjenskih davalaca te da je to u crnogorskom društvu neophodno mijenjati. Iz zavoda za transfuziju poručuju da krv treba darivati i onda kada nema hitnih slučajeva zato bi bilo dobro da svi razmisle o ideji da postanu dobrovoljni davaoci.
