Ona je sinoć, uz Nadu Drobnjak, predsjednicu skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, zvanično otvorila izložbu „Žena kao inspiracija crnogorskih slikara XX vijeka“. Autorka postavke za naš portal takođe ističe da su pred publikom odabrana djela su iz fundusa Moderne galerije.
- Gledajući depo i fundus Moderne galerije, htjela sam da napravim postavku koja bi bila interesantna i koja bi lakše komunicirala sa podgoričkom i crnogorskom publikom. Odabrana djela nastajala su od 20-tih do 90-tih godina XX vijeka i svjedoče o dinamizmu razvoja crnogorske umjetnosti. Odabrani su autori najrazličitijih generacija - Šobajića, Lubarde, Prijića, Vukotića, Sindika, Stanića, Toškovića, Lainovića... Zastupljeno je 25 autora sa 27 djela koja svjedoče o različitim estetskim prosedeima naših stvaralaca. Ono što je bio zadatak i što se nadam da ćemo postići ovom izložbom, jeste da istaknemo proces rehabilitacije ženskog elementa u jednom tradicionalno patrijarhalnom prostoru kakav je naš.
Iako vezani temom i prostorom na kome su stvarali, pa i vijekom, Gligorović ističe da su poetike ovih stvaralaca sasvim različite, kao i konteksti u kojima su ženu predstavljali na svojim djelima-
- Ovdje možete da vidite najrazličitije segmente: od žene-domaćice, preko pokajnice, zatim žene u građanskom enterijeru, do slobodnije koncipiranih djela iz 60-tih godina i nadalje – precizira ona.
No, od svega predstavljeno u podgoričkoj galeriji, Gligorović s posebnim emocijama govori o dvije slike:- Na moje veliko zadovoljstvo, slika Aca Prijića - prvog direktora Moderne galerije Titograd - konačno konzervirana. Tako podgorička i crnogorska publika, poslije više od 50 godina, ima priliku da vidi to djelo, žene-narikače na slici „Oplakivanje preminulog“. Takođe, još jedna za mene veoma bitna slika je „Kompozicija 13“ Baneta Sekulića, gdje je predstavljen arhetip žene-konzumentkinje. On je prvi u našoj umjetnosti interpretirao predstavu žene jednom popartističkom egzekucijom. Tu žena nastupa sa ideologijom konzumerizma i plasirana je kao predstava istinske jednakosti.
Gligorović dodaje i društveno-istorijsku pozadinu, a može se reći i – ulogu žene koja je uticala na nastanak pojedinih djela.
- Slikarstvo je medij koji prati transformacije društvenih ideoloških diskursa, pa sam htjela da postavimo pitanje koliko društveni kontekst utiče na nastanak i razvoj predstave žene. Tako, gledajući ove radove, možete da se uvijerite da su to najrazličitije uloge koje je žena imala u crnogorskom društvu u prošlom vijeku - od narikače, do žene konzumerizma. To je sve diverzitet pojava i predstava žene koji je ovdje zastupljen. Izložba će biti otvorena narednih mjesec dana i nadam se da će što više sugrađana imati priliku da dođe i vidi fundus svoje gradske Moderne galerije. Uostalom, to jeste cilj ove izložbe – da ostvarimo bolju komunikaciju s publikom, da je pozovemo da dođe u galeriju, da se druži i komunicira sa slikama, naročito nove generacije. Zato se nadam da ćemo u narednom periodu imati neku postavku čija je tema žena u XXI vijeku – zaključuje Gligorović za Portal Analitika.
K.J.
