Piše: Bratislav PEJAKOVIĆ
Uslov smanjenja kamata u plasmanima banaka, jeste smanjenje kamatnih stopa na depozite kod banaka, kao vrlo bitnog elementa u kalkulaciji troškova banaka. Kamate na depozite, proteklih mjeseci banke su značajno smanjile tako da u narednom periodu tokom 2015.godinu za očekivati je konkurentno smanjenje kamata u plasmanima, mada ne zahtjevanom brzinom kod banaka gdje imamo smanjenje kreditnog portfolija pa još uvijek žele većim kamatnim stopama da nadoknade pad portfolija, a naročito ako je postojeći portfolio opterećen značajnim procentom NPL-ova, ili u prevodu neprihodovnih-problematičnih plasmana.
Plitko tržište kapitala: Tržište kapitala u Crnoj Gori je malo i plitko kako se žargonski na berzi kaže, tako da je svaki pomak u smislu uvođenja novih hartija za animiranje akumulacije postojeće je vrlo dobro. Tekući pad kamatnih stopa na depozite vanredno dobro je iskoristila lokalna poslovna banka koja je emitovala subordinisane obveznice sa fiksnim prinosom od 6 odsto na godišnjem nivou, što je značajno više od kamate kod banaka na depozite. Pored kvalitetnih pomaka za akcionare kojima je omogućeno da dokapitalizuju banku, sa svim propratnim multiplikativnim efektima, imaju i povrat uloženog na polugodišnjem nivou. Animirani su građani i privreda domaća, čime se obogatila ponuda i nivo poslovanja tržišta kapitala, gdje smo pored sekundarne prodaje imali i simbolično edukativni karakter za domaću akumulaciju slobodnih novčanih sredstava.
Uticaj poreske politike na cijenu obveznica: Kamatna stopa kao faktor koji utiče na kretanje kurseva obveznica djeluje obrnuto proporcionalno na cijenu i zato se pokazalo vrijeme emisije obveznica kao optimalno. Kada imamo rast kamatnih stopa na depozite, pada atraktivnost obveznica i obrnuto. Stopa inflacije djeluje na kretanje cijene obveznica takođe u kontra smjeru. Poreska politika takođe utiče na oscilaciju cijena obveznica i kamata u pravcu pospješivanja, ili redukovanja tražnje. Bonitet emitenta i strategija daljeg razvoja je odlučujući faktor atraktivnosti obveznica.
Poslovna atmosfera, pravila poslovanja, tržišna kretanja, raspoloživost sredstava i rizici sa kojim se srijeću banke su faktori koji utiču na cijenu u plasmanima, što znači da ne bi trebalo insistirati na administrativnim mjerama koje kao takve mogu izazvati kontraefekat, jer svaki trošak privrednik, gdje su i bankari, prebacuju na krajnjeg potrošača. Demokratski je različito razmišljati, ali interesi privrede moraju se braniti realnim akcijama, a ne nametnutim rješenjima koja po pravilu nijesu tržišna. (Autor ima iskustvo rada u NBJ, CBCG, Svjetskoj banci i komercijalnim bankama)
