Odakle nam dolazi so otkad nema ulcinjske? Iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Grčke, Austrije, ali i iz Izraela i to direktno iz Mrtvog mora. Jedino na crnogorskom tržištu nema ulcinjske iz Solane „Bajo Sekulić“ koja je u stečaju.
Ponuda najvažnijeg začina slična je u svim većim marketima po Podgorici, a cijene pakovanja istih gramaža razlikuju se tek u nekoliko centi. Jedino je market Maxi „začinio“ bolje svoju ponudu te na policama ponudio i so iz Slovenije.
Po cijenama ima je za svačiji džep – od pola eura do desetak eura. Ona slovenačka, piranskog proizvođača soli ("Soline Pridelava soli“) je na rafu tik uz svježu ribu, valjda da se kupcima sugeriše neophodnost trljanja ribe solju za bolji ukus. Cijena je nešto jača od ostalih, i kreće se od 1,49 eura za 500 grama, preko 5,10 eura za pet kilograma krupne, 6,49 eura za jedan kilogram sitne, ali i nekoliko eura za „cvijet“ soli.
Ta je so, kako inače tvrde mediji, preporučena ni manje ni više nego od strane Džejmija Olivera, a stavlja se i u razne proizvode, pa i u čokoladu ili sapun, a od nje se pravi i ona za kupanje, pa sve do pilinga za tijelo. Preduzetnički orijentisani Slovenci potrudili su se da od svog Ministarstva za poljoprivredu dobiju i slovenački zaštitni znak za geografsko porijeklo. I nisu samo stali na proizvodnji soli i proizvoda od nje, već kupcima nude različite proizvode – od avana za so, mlinca za so, posudica i slično.
Teško se odlučiti između preporuke čuvenog kuvara iz Velike Britanije i UNICEF-a koji preporučuje - onu zemljanu iz Tuzle, čijim se korišćenjem, kako tvrde, „može spriječiti poremećaj rasta i razvoja vašeg djeteta“.
Stručnjaci kažu da je so neophodna za dobro funkcionisanje našeg organizma, te da je važno da se unosi svakodnevno, u dozvoljenoj količini.
Kako dalje pišu mediji, proizvodi piranske solane prodaju se isključivo u malim radnjama u njihovom vlasništvu. Ipak, firma Cogi iz Kotora se pobrinula da i Crnogorci svoja jela začine poput popularnog Britanca.
Sa druge strane Voli, Roda i Martinović marketi su se koncentrisali na so za džep „običnih“ građana, te se na njihovim rafovima može naći so iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske... Riječ je o pakovanjima raznih preduzeća iz regiona, dok je sami proizvod, so, porijeklom iz Grčke, Austrije, Izraela…
Osim pomenute tuzlanske soli, koja se i proizvodi i pakuje u Bosni i Hercegovini, pažnju privlači Royal salt koja nosi preporuku emisije i istoimenog časpoisa „Hrana i vino“. Pakuje ga firma Eurolux iz Srbije, Voli uvozi za nas, dok je so iz Austrije i Izraela.
Cijene su različite, u zavisnosti od gramaže i pakovanja, ali i toga o kojoj se soli radi, te se cijena kreće od 0,42 eura pa do nekoliko eura. Pakovanja su od pola kilograma, kilogram, dva, pet, pa sve do onih praktičnih od 100, 200, 350 grama…
So je bijela, ali su pakovanja za nju u raznim „zaštitnim“ bojama, za lakšu identifikaciju.
Tako se Royal salt pakuje u bijeloj praktičnoj posudi a radi se, kako piše na deklaraciji o kombinovanoj kalijumovoj soli, ma što to značilo, koja je „ubrana“ u Mrtvom moru koje baš i nema veze sa Austrijom ali, što mari...
Takođe iz Izraela, u zelenom pakovanju stiže i, kako tvrde proizvođači, so koja ima značajnu ulogu u razvoju ploda kod trudnica i važna za normalan razvoj nervne cijevi kod novorođenčeta.
Na rafovima se nudi i plavo pakovanje koje sadrži rafinisanu sitnu jodiranu za koju proizvođač tvrdi da je „100 odsto prirodna“ Biće, onda da postoji i ona neprirodna.
Crveno pakovanje je ostavljeno za kuhinjsku evaporisanu sitnu jodiranu so, dok je pomenuto zeleno pakovanje, sa oznakom „novo“ namijenjeno rafinisanoj morskoj soli sa vitaminom B9, porijeklom iz Austrije, koja koliko znamo, nema more.
Cijene joj varijaju u zavisnosti od gramaže, i kreću se od nekih 80-ak centi pa do 1,65 ili dva eura.
Izgleda da na našem tržištu prednjači austrijska so, tako da se za nju odlučila i firma Grand plus iz Podgorice koja nudi evaporisanu jodiranu sitnu so i to po cijeni od 0,37 eura za kilogram.
I komšije iz Bosne i Hercegovine osim svoje, preferiraju so iz Austrije koju pakuje Komerc plus. Ipak ima onih u regionu koji prednost daju tuzlanskoj soli, poput Omege koju na crnogorsko tržište donosi Falcon iz Podgorice. So iz Srbije, koja takođe nema more nudi Maša komerc iz Stare Pazove.
Osim pakovanja u kesama i kutijama, proizvođači nude i mala pakovanja soli koja su u stvari mlinovi za so. Tako Austrijanci nude so Kotanayi koja dolazi iz Grčke, za nešto više od tri eura, preko firme Bar-kod iz Podgorice, Nadalinu nudi Luxor iz Hrvatske, preko Tinicom-a iz Igala, takođe za koji cent preko tri eura.
„Skalafanje“ tako spriječi da činimo jela izvornim proizvodom iz ovog našeg parčeta mora. Na rafovima jedino nema soli iz Solane.
K. ĆETKOVIĆ
