Njeni klijenti ujedno će biti i vlasnici banke, a kamate na kredite, kako najavljuju, kretaće se od 1,0 do 4,0 odsto.
Upravnik Zadruge Goran Jeras kaže da će u januaru 2015. predati zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci za dobijanje dozvole za rad, za šta im je potreban minimalan osnivački kapital od 40 milion kuna (5,2 miliona eura), i da bi trebalo počnu s poslovanjem sredinom iduće godine, prenosi Jutarnji.hr.
Mada još nemaju licencu, inicijatori prve etične banke u Hrvatskoj uvjerili su Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) da su smislili odličnu, inovativnu metodu mjerenja društvenog učinka te banke, pa će ona biti uvrštena na listu najboljih praksi koju prati OECD.
"Smjer poslovanja etične banke je vraćanje korjenima bankarstva, odnosno razvoju realne ekonomije. Poslovala bi po principu 'jedan član - jedan glas', i to znači da su joj klijenti ujedno i suvlasnici. Svako ko bude klijent 'ebanke' moraće da uplati zadružni ulog, koji iznosi 2500 kuna za fizičke osobe, a pravne će, u zavisnosti od tipa, na taj iznos uplatiti dodatni", kaže Jeras.
Na pitanje o kreditnoj politici odgovara da će se ona provoditi individualno, jer će se za svakog klijenta prije primanja u banku raditi intervju, a kamate će se kretati u smjeru razvojnih banaka, u rasponu od jedan do četiri posto.
U tekstu se, takođe, navodi da je Zadruga od Evropske komisije dobila novac za projekat preko kojeg će iduće godine finansirati socijalno preduzetništvo u Hrvatskoj, što se odnosi na one kojima nije prvi cilj maksimizacija dobiti, već društveni i ekološki efekti.
U pitanju je European Social Entrepreneurship Fund (EUSEF), koji će pružati namjensko kreditiranje ili ekviti i kvazi ekviti oblike finansiranja, na početku će raspolagati ukupnim iznosom od četiri do devet miliona eura, a finansiraće projekte iznosima do milion kuna, navodi list.
Upravnik Zadruge Goran je istakao da bi, uz znatan zaostatak u odnosu na ranije najavljivane početke, banka trebalo da počne sa radom, ujedno i sa testiranjem nove metode merenja društvenog učinka, sredinom sljedeće godine.
Novac za kreditne aktivnosti svih etičnih banaka dolazi od štednje klijenata, koji je stvoren u realnoj ekonomiji, pa se na taj način "etične banke" vraćaju izvornoj ulozi banaka.
Pored toga, takve banke ne prihvataju "prljavi" novac od ilegalnih aktivnosti, novac od industrije naoružanja, zagađivača životne sredine, kao ni novac nepoznatog porijekla, niti se bave špekulacijama na tržištu novca zarad sticanja kratkoročne dobiti.
U Evropi trenutno postoje 22 etične banke koje su okupljene u Evropskoj federaciji etičnih i alternativnih banaka, osnovanoj 2001. godine u Briselu.
