Ministar finansija Radoje Žugić je u uvodnom obraćanju istakao da predloženi budžet sigurno nije dovoljan da podmiri sve planove, želje i potrebe.
"Ako bi ispunili sve zahtjeve potrošačkih jedinica za povećanje izdvajanja iz budžeta, uvećali bismo budžetski deficit za 30 miliona eura. Budžetska politika se temelji na jačanju fiskalne konsolidacije i borbi protiv sive ekonomije. Prema zapažanjima stručnjaka, visok je udio sive ekonomije na našem tržištu. Moramo naći načina da ozakonimo nelegalni rad. Mi smo u 2015. planirali da nivo zarada u javnom sektoru ostane na istom nivou, kao i da odmrznemo penzije, dok ne dođemo u situaciju uravnoteženja budžeta, odnosno da budžetski prihodi pokrivaju rashode", rekao je Žugić, podsjećajući da se pripremaju izmjene zakonske regulative po kojima će se neuplaćivanje poreza i doprinosa na zarade tretirati kao krivično djelo.
"Dužnicima po ovom osnovu treba omogućiti reprogram obaveza, uz kolateral", kazao je Žugić.
On je dodao da je zbog gradnje prioritetne dionice autoputa značajno povećan kapitalni budžet za 2015. i da je projektovano zaduživanje od 398,1 miliona eura dominantno namijenjeno otplati obaveza koje dospjevaju na naplatu.
"Namjeravamo sa redukujemo učešće potrošnje koja nema razvojni karakter. Izvorni prihodi budžeta projektovani su na 1,33 milijardu eura ili 37,66 odsto BDP-a, rashodi na 1,56 milijardu ili 44,1 odsto BDP-a, dok će kapitalni budžet iznositi 284,2 miliona, odnosno osam odsto BDP-a. Tekući budžetski deficit projektovan je na 27,9 miliona eura, ili 0,84 odsto BDP-a, i duplo je manji u odnosu na prehodnu godinu- precizirao je ministar.
Najveći izazov za javne finansije u narednom periodu biće, kako je podvukao, održivost državnog duga.
"Potrebne su, između ostalog, veće stope ekonomskog rasta, jer će dinamiziranjem ekonomskih aktivnosti doći do apsolutnog smanjenja javnog duga. Očekujemo da će oslobađanje od carina, poreza i komunalija omogućiti veće interesovanje investitora, Što se tiče kreiranja novih javnih prihoda, pripremamo izmjene zakona u pravcu povećanja akciza na alkohol, duvanske proizvode i gazirana pića, kao i oporezivanje dobitaka u igrama na sreću", najavio je Žugić.
Predsjednik Senata DRI Milan Dabović kazao je da je predlog budžeta konszistentan u tehničkom dijelu, ističući da je Ministarstvo finansija uvažilo dvije preporuke DRI iz izvještaja o završnom računu budžeta za 2013.
"Što se tiče rizika i rezervi vrhovne državne revizije, primjećujemo da u predlogu budžeta nije iskazan rast neizmirenih obaveza, što je do sada redovno bio slučaj, već se samo navodi otplata tako da bi krajem naredne godine iznos neizmirenih obaveza trebalo da bude devet miliona. Takođe, budžetom je planirano povećanje prihoda od poreza na dohodak građana, ali ne i povećanje doprinosa za socijalno i zdravstveno osiguranje, što nije u redu. Takođe, postoji opasnost da se nakon odmrzavanja penzija pravilno ne utvrdi osnovica za njihovo usklađivanje, što nam se već jednom dogodilo", podsjetio je Dabović.
Ljiljana Krivokapić iz Sindikata zdravstva ocijenila je da na bazi pravičnosti i racionalnosti mora doći do povećanja zarada u javnom sektoru.
-Nije pravično da ja kao kardiolog imam koeficijent složenosti posla 8,5, a sudija Osnovnog suda 19,5. Shvatila sam da se borbom protiv sive ekonomije i adekvatnom poreskom politikom može doći do povećanja zarada u javnom sektoru tokom naredne godine. Vratite nam dostojanstvo! Takođe, smatram da je malo izdvajanje od 300.000 eura za dostrajalu infrastrukturu u oblasti zdravstva- rekla je Krivokapić.
Ministar Žugić je rekao da je nedopustivo da neko u javnom sektoru, koji se dominantno finansira iz budžeta, bude duplo bolje plaćen za isti ili sličan posao.
"Princip pravednosti se mora ugraditi u novi zakon o zaradama u javnom sektoru i nadam se da ćemo tim zakonom, koji je u pripremi, stati na kraj ovakvoj praksi. Ne slažem se da menadžmentu javnih preduzeća treba vezivati zarade za ispunjenjem zacrtanih poslovnih ciljeva. Ako ministar finansija prima mjesečno 1.006 eura, onda ni njihove zarade ne bi trebalo da odskaču", pojasnio je Žugić.
Generalni sekretar Unije poslodavaca Suzana Radulović tražila je da privrednici budu blagovremeno obaviješteni o eventualnim promjenama fiskaliteta i da predstavnici poslovnih asocijacija budu uključeni u koncipiranje izmjena poreskih zakona.
-Ja sam i član odbora Fonda rada i želim da vas obavijestim da imamo preko 3.000 pozitivnih rješenja koja čekaju isplatu, od čega oko 700 u ovoj godini. Za isplatu svih pozitivnih rješenja potrebno je 5,8 miliona, a ako računamo da će polovina od preostalih 7.000 zahtjeva biti riješena pozitivno biće neophodno još tri miliona. Za Fond rada je u 2015. Predviđeno 2,7 miliona eura, što je malo, tim prije što je ovo obaveza koju smo trebali završiti još prije četiri godine- naglasila je Radulović.
Marko Sošić (Institut Alternativa) istakao je da će se naredne godine prvi put primjenjivati prekršajne sankcije za kršenje sistemskog zakona o budžetu.
"Dobro je što su povećanja izdvajanja za DRI, ombudsmana i Agenciju za zaštitu ličnih podataka, ali su smanjena za Komisiju za kontrolu dodjele državne pomoći. Neshvatljivo je da su usluge i dalje tako široko definisane u budžetu i da na poziciji ostale usluge ne možemo vidjeti šta se krije iza projektovanog povećanja. Takođe, kapitalni budžet je netransparentan, jer osim autoputa sadrži još 120 projekata o kojima se poslanici ne mogu izjasniti bez planske dokumentacije", konstatovao je Sošić.
S.G.
