Ona je na svečanoj dodjeli godišnje nagrade „Iskra“ koja se dodjeljuje za filantropiju, dobila priznanje za građanski aktivizam, prevashodno angažmanom u oblasti zaštite životne sredine i inicijativom za uređenje Ćemovskog polja.
Kako su naveli iz Fonda za aktivno građanstvo (Fakt), ono što je posebno preporučilo Damiru Kalač za ovo priznanje je njen angažman na zaštiti životne sredine i podizanju ekološke svijesti.
„Damira je u godini za nama samoinicijativno izvještavala o ekološkoj situaciji na Ćemovskom polju i time skrenula veliku pažnju javnosti i nadležnih službi na sve protivzakonite radnje koje su svakodnevica na ovom području.“, stoji na sajtu Nagradaiskra.me.
Sagovornica Portala Analitika kaže da joj je Igor Majer iz „Elko Tim“-a, preduzeća koje je 2009. godine dobilo nagradu „Iskra“, pokušao da dočara atmosferu i veličinu samog događaja dodjele, te značaj nagrade. Ipak, ono o čemu joj je Majer govorio nije mogla ni da zamisli sve dok nije na svečanosti u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ dobila priznanje.
„Sam prostor u kome se dodjeljuje nagrada izgleda fenomenalno. Kada se nađete u društvu svih onih divnih ljudi koji su nagrađeni, shvatite sa kim vas zapravo porede. To je fenomenalan osjećaj“, prisjeća se Damira Kalač.
Kakvo je priznanje sada u njenim rukama, sagovornica Portala Analitika je shvatila u danima nakon dodjele nakon što su joj prilazili i čestitali poznanici, prijatelji, rođaci i drugi.
„Zaista radi se o veliko stvari. Hvala svima, a posebno Majeru koji me je i kandidovao, ali i Odboru koji je odlučio da mi dodjeli priznanje za građanski aktivizam. Posebno mi je drago što sam kandidovana kao novinarka koja je pratila oblast ekologije, ali je Odbor odlučio da me nagradi kao građanku.“, s ponosom ističe Damira Kalač.
Kaže da nakon što joj je javljeno da je dobila priznanje od Fakt-a, saznala i ko ju je nominovao.
Kako su i naveli organizatori Damira Kalač je nagrađena prevashodno za inicijativu uređenja parka na Ćemovskom polju. Sve je kako kaže počelo prije dvije godine, kada je želeći da ukaže na ono što se dešava u parku gdje je šetala pse, počela da postavlja na društvene mreže.
„Toliko je očigledno da danas ljudi znaju za Ćemovsko. Ko god sada razgovara sa mnom kao da me identifikuje sa pričom oko uređenja Ćemovskog polja. Aktivna sam na društvenim mrežama i vidim da često ljudi iz regiona komentarišu kada objavim ili upozorim o smeću koje se pojavljuje na Ćemovskom.“, uz osmjeh priča sagovornica Portala Analitika.
Prisjeća se anegdote koja se dogodila kada ju je posjetila prijateljica iz Mostara.
„Izveli smo pse i došli na Ćemovsko polje. Ona je samo rekla: Je li ovo to tvoje Ćemovsko polje?“, kaže Damira Kalač i dodaje da prije objava nije znala o parku koji je sada uređen.
Ideja, koju je realizovala uz pomoć istomišljenika, ali i NVO „Green home“ i „Ozon“, je kaže potekla jer je svakodnevno boravila na pomenutom prostoru i bio joj je „ispred nosa“.
„Tu izvodim pse, živim u tom dijelu grada. Mi smo se spontano počeli okupljati tamo. Sjećam se prije dvije zime tek nekoliko momaka je tamo treniralo i još nekoliko nas izvodilo pse. Komšija Rajko, koji je fenomenalan čovjek, predložio je da učinimo prostor prijatnijim za boravak.“, kaže sagovornica Portala Analitika i dodaje da su tada napravljeni stolovi i stolice, posut pijesak i druge stvari.
Zatim je, prisjeća se Damira Kalač, pokrenuta kampanja „Budi odgovoran“ koju u saradnji sprovode Vlade Crne Gore, Elektrotehnički fakultet u Podgorici, Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Britanska ambasada u Podgorici.
„Inicijativa je krenula od građana i potražili smo pomoć od nevladinih organizacija, jer smo pretpostavljali da postoje ljudi koji će moći da napišu projekat. Kontaktirali smo NVO „Green home“ i „Ozon“, koji su napisali projekat za nas.“, objašnjava sagovornica Portala Analitika.
Definiciju za građanski aktivizam nema i kaže da „se to prosto živi“.
„Jednostavno si takav ili nisi takav. Reaguješ ako neko nešto lomi ili ne reaguješ. Mislim da se to ne može posebno naučiti, već da udjela imaju obrazovanje i vaspitanje.“, objašnjava dobitnica priznanja za građanski aktivizam prisjećajući se ilustracije iz udžbenika gdje djevojčica pomaže starijoj gospođi da ponese kese iz trgovine.
I dalje joj je prirodno da ponudi da ponese kese, ustupi mjesto u autobusu i slično.
„Koristim društvene mreže kao kanal da kažem nešto na što naiđem a ne da to potiskujem u sebi ili podijelim sa prijateljima dok pijemo kafu. Shvatam da su društvene mreže sjajan alat da saopštimo ono što nam smeta. Sjajan način da se ukaže na problem, upre prstom u njega i da se riješi.“, smatra sagovornica Portala Analitika.
Ipak, dodaje da se često društvene mreže, na žalost koriste samo za isticanje problema koji se onda „lajkuje“, pa zatim i „hejtuje“, ali da su rijetki oni koji zaista probleme i riješe.
„Radim u medijima i davno sam shvatila čemu služe društvene mreže. Ne da bih stavljala selfije ili šta jedem, ni da danas pada kiša pa sam pretužna, već zato što su tako moćne da ukažemo i riješimo problem.“, smatra Damira Kalač.
Zaključuje da se ljudi najradije pridružuju akcijama iz oblasti ekologije jer je se „zdrava životna sredina tiče svih nas“.
K.Ć.
