Na svečanosti povodom vrijednog jubileja, koji se prvi put obilježava u Crnoj Gori, publicista Maksim Vujačić kazao je da je riječ o kulturnom nasljeđu značajnom ne samo za Nikšić, nego i cijelu Crnu Goru.
Vujačić je dodao da se mora odati priznanje Momu Rebiću koji je, radeći 40 godina u bioskopu, sakupio i sačuvao vrijednu zbirku svjedočanstava o nikšićkim bioskopima.
- Оvо је predložak za knjigu o prvom stalnom bioskopu u našem gradu, koja će, nadam se, izaći ove godine. Već radimo na tom projektu, pripremili smo tekst ali, budući da je riječ o monografiji, treba još dosta posla i novca - rekao je Vujačić.
Generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture Željko Rutović istakao je da izložbu treba posmatrati u civilizacijskom i kulturološkom duhu i trajnom prosperitetu naroda, kultura i običaja.
- Dа nije posvećenika kakvi su Rebić i Vujačić, koji svojim radom, profesijom i senzibilitetom tragaju za ovakvim i sličnim stvarima, pitanje je kako bi naši tragovi i prošlost izgledali. Ova izložba po svom sadržaju i karakteru nadrasta vrijeme i prostor. Ovo je više od postavke, više od bioskopa, više od filma. Radi se prije svega o životu - kazao je Rutović, dodajući da su autori manirom tragalačkih posvećenika pokazali kako se nekad živjelo sa bioskopom i kako neke nove generacije, na tragu tih temelja, mogu graditi kulturu novih bioskopa.
- Nikšićanima je bioskop uvijek dosta značio i u ono vrijeme bio je prozor u svijet - prisjetio se kinooperater Momo Rebić, koji je četiri decenije drugovao sa celuloidnom trakom i filmskim platnom.
Rebić ističe da je do eksponata za izložbu došao zahvaljujući pokojnom Veljku Backoviću, direktoru bioskopa. Priča da je u magacinu našao stara dokumenta i ostala zapuštena svjedočanstva o nikšićkim bioskopima.
- Prvi stalni bioskop u gradu pod Trebjesom otvorio je Branko Šobajić 1914. godine, u svojoj kući u Pivarskoj, sada Njegoševoj ulici. Kasnije, filmske projekcije organizuju braća Bošković, a potom Pero Brkuljan. Nakon oslobođenja, 1947. godine formiran je bioskop koji je preseljen u zgradu nekadašnje „Sofke“. Zgrada nije mogla zadovoljiti interesovanje i napravljena je sala „18 septembar“. Otvaraju se potom bioskopi u Sindikalnom domu, Domu JNA, Ozrinićima, Vidrovanu, Brezoviku, Mratinju, Plužinama… Zlatno vrijeme za ljubitelje filmske umjetnosti u Nikšiću su pedesete i šezdesete godine, kada su samo u gradu postojala četiri bioskopa - kazao je Rebić.
Od 2003. godine zatvaranjem sale „18 septembar“ na filmskim platnima u Nikšiću zavladao je mrak, koji je trajao sve do prije dvije godine od kada se na „Sceni 213“ prikazuju filmovi. Nikšićani s nestrpljenjem isčekuju završetak rekonstrukcije sale „18 septembar“ sa najsavremenijim uslovima za filmske projekcije.
pobjeda.me
