Kako za ugledni list navodi Erik Lihtblau, autor knjige "Nacisti u komšiluku: Kako je Amerika postala sigurno utočište za Hitlerove ljude", američke obavještajne agencije su vidjele bivše naciste i njihova obavještajna saznanja kao "značajan anti-sovjetski kapital" i zato su ih pedesetih godina prošlog vijeka "agresivno regrutovali".
"Vjerovali su da su vrijednost obavještajnih saznanja bivših nacista o Rusima nadjačavaju sve 'moralne dileme' vezane za njihovo služenje Trećem rajhu", navodi autor.
Lihtblau je tokom rada na knjizi razgovarao sa više stotina svjedoka, a tokom istraživanja otkrio je i dosad nepoznatu dokumentaciju.
Direktor centra "Simon Vizental" Efraim Zurof rekao je za "Tajms of Izrael" da je odavno poznata "spremnost zvaničnika SAD da sarađuju sa bivšim nacistima".
Istoričar i istraživač Holokausta Ričard Brajtman, koji je otvarao tajna dosijea o zločinima nacista iz Drugog svjetskog rata, ocenio je da su američke agencije u tom periodu koristile više od 1.000 "naci-špijuna", a među njima su i oni za koje se sumnja da su direktno umiješani u ratne zločine.
Jedan od bivših nacista, kasnije američkih špijuna, bio je oficir SS-a, za koga se u dosijeu CIA navodi da je "vjerovatno kriv za manje ratne zločine", dok se drugi vezuje sa masakrom više hiljada Jevreja u Litvaniji tokom rata.
"CIA je čak pomogla i visokorangiranom oficiru nacističke Njemačke i jednom od implementatora zloglasnog Konačnog rešenja Adolfu Ajhmanu da sa porodicom emigrira u SAD, što je bila svojevrsna nagrada za njegovo 'lojalno poslijeratno službovanje' za SAD", navodi "Njujork tajms".
