Govoreći u okviru javnog dijaloga na temu „Snagom činjenica i argumenata do stava o članstvu u NATO“, Ivanović je naveo nekoliko važnih projekata u kojima pod okriljem NATO saveza može da se unaprijedi oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja, a koji su bili tema razgovora koji je kao ministar krajem prošle godine imao sa čelnicima NATO u Briselu.
Riječ je o projektima deminiranja i čišćenja zemljišta od zagađenja koja dugoročno kontaminiraju zemljište, projektu uključivanja poljoprivrede u Program „Nauka za mir“, izrada seizmičkih mapa i izgradnja centra za simulaciju prirodnih nepogoda.
Govoreći o uključivanju poljoprivrede u naučna istraživanja, ministar je posebno istakao benefite po unapređenje sistema bezbjednosti hrane.
"Pitanje bezbjednosti hrane je oblast koja itekako interesuje i NATO. Vjerujem da su neki od vas posljednjih dana čitali tekstove koji ukazuju da se razvija jedna posebna vrsta kriminala u svijetu koja je vezana za hranu, a z bog koje postoji zabrinutost vlada i zdravstvenih institucija. Nismo imuni na bolesti koje se pojavljuju, nisu perfektni sistemi zaštite i upravo zbog tog razloga ne možemo doći do boljih otkrića ako ne uključimo nauku. Nas interesuje da povežemo nauku sa proizvodnjom hrane“, rekao je Ivanović, podsjećajući na situaciju sa pojavom aflatoksinom u mlijeku.
Seizmičke mape, prema riječima ministra poljoprivrede, resor koji pokriva intersuju zbog mogućnosti pronalaska vode i smanjenja troškova bušenja. Sa predstavnicima NATO, prema riječima Ivanovića, razgovaralo se o formiranju posebnog centra koji bi trebao da imitira potencijalna dešavanja u slučaju prirodnih katastrofa, kako bi se smanjili rizici od posljedica.
Ivanović je ocijenio da članstvo u NATO, prema iskustvu prethodno učlanjenih zemalja, donosi ekonomski boljitak, prije svega kroz priliv stranih direktnih investicija.
"Za investiranje je bitna bezbjednost, ne samo finansijska sigurnost. Proučavajući situaciju u zemljama koje su se nedavno pridružile NATO, vidi se povezanost sa visinom stranih direktnih investicija. Nema ni jedne zemlje koja nije makar duplirala iznose SDI tokom prvih pet godina nakon sticanja punopravnog članstva u odnosu na pet godina prije pristupanja“, rekao je Ivanović.
Podsjećajući da su trenutno SDI u Crnoj Gori na godišnjem nivou od oko 350 miliona eura, ministar je rekao "da bi imali rast na 700 miliona, ako bi bili među zemljama koje su najmanje valorizovale članstvo sa ekonomskog aspekta. Ako bi to uradili poput zemalja koje su to uradile na najbolji način, to znači oko 1,6 milijardi eura SDI godišnje“.
U nastavku izlaganja ocijenio je da troškovi članstva Crne Gore u NATO, s obzirom na veličinu zemlje, ne mogu biti veliki, u odnosu na benefite i ukazao na prednosti projekta kodifikacije prozivoda za sistem NATO u kojem se već nalazi 55 prozvoda iz Crne Gore.
Odgovarajući na pitanja studenata FDES-a, Ivanović je rekao da ništa nije crno ili bijelo, ali da kao ekonomista, ne može naći negativne aspekte članstva Crne Gore u NATO.
"Mi smo mala zemlja i ne možemo uticati na globalne tokove. A globalno tokovi neće mimoići nas bez obzira na našu želju ili namjeru", kazao je on.
Posebno je istakao važnost uspostavljanja standarda u procesu proizvodnje hrane i šansi za biznis u tom sektoru.
"Najvažnije je da se članstvom pitanje bezbjednosti stvalja po strani, i da se svi zajedno možemo fokusirati na ekonomiju i poboljšanje standarda građana“, rekao je ministar.
