Gdje je nestalo brodsko sidro sa srednjevjekovnog galijuna koje vijekovima leži u podmorju nadomak rta Kabala i propeler sa austrougarskog broda “Arpad” potopljenog 1917. godine nadomak rta Arza?
Odgovor na to pitanje za sada - niko ne zna.
Naši ronioci iz ronilačkih centara mogu samo da konstatuju da svakim uronjavanjem naiđu na sve manje i manje blaga koje u dubinama crnogorskih voda leže decenijama i vijekovima. Preostaje im samo da takve slučajeve prijave nadležnim organima.
Domaći ronioci upućuju na alarmantno stanje: Dragan Gačević iz Ronilačkog centra “Marina” iz Herceg Novog sredinom oktobra je poslao zahtjev Ministarstvo kulture za pokretanje inspekcijskog nadzora zbog devastacije hidroarheološkog lokaliteta na rtu Kabala u Boki Kotorskoj, konkretnije – zbog nestanka brodskog sidra, kao i zbog nestanka propelera sa potopljenog austrougarskog broda “Arpad”, nadomak rta Arza. Oba rta su na poluostrvu Luštica.
I ne samo to! Gačević je, roneći na dubini od 62 metra na amforištu ispred Zlatne uvale, takođe nadomak poluostrva Luštica, primijetio vidljive tragove devastacije na antičkim amforama. Primijetio je i zdrave amfore, pripremljene za vađenje, za neko naredno zaronjavanje anonimnih “stručnjaka” za crnogorsko podvodno blago, očigledno dobro obaviještenih i upućenih u problematiku.
Opet, kada je nedavno organizovao međunarodnu ronilačku ekspediciju povodom 100-te godišnjice potapanja austrougarske krstarice “Zenta”, koja se nalazi na dubini od 72 metra nadomak Petrovca, Gačević i drugovi uočili su tragove teške devastacije ovoga broda, nastale od korišćenja veće količine eksploziva za izlov ribe.
Sve ove slučajeve Gačević je snimio podvodnom kamerom i materijal dostavio Ministarstvu kulture. Na snimku sa broda “Arpad” jasno se vidi i dio pribora koji je korišten u svrhu devastacije.
Inspekcijski uvid je obavljen i nadležni iz Ministarstva kulture i Uprave za zaštitu kulturnih dobara mogli su samo da konstatuju i potvrde sve Gačevićeve navode
Nadzor je izvršio Veselin Krstićević, inspektor za kulturnu baštinu, zajedno sa arheologom Uprave za zaštitu kulturnih dobara, mr Petre Zdravković, ali i podnosiocem prijave, samim Gačevićem.
Prilikom obilaska terena, obiđen je galijun kod rta Kabala, odnosno ono što je ostalo od njega – dio brodske konstrukcije, uglavnom korita drvenog jedrenjaka, čije su dimenzije bile po dužini 32- 35 metara i širine 10-11 metara. Sve potvrđuje da je riječ o jedrenjaku galijunu, tipu popularnog trgovačkog broda sa tri jarbola i kosnikom. Ovaj tip jedrenjaka srednje veličine bio je dugo u upotrebi na Sredozemnom moru, ali i u Jadranskom moru počev od XIV vijeka. Galijun je specifičan jer je za odbranu od pirata imao brodsku artiljeriju koja je bila u upotrebi do sredine XVI vijeka.
Sistematsko višegodišnje “čerupanje”: Inače, prije osam godina, 1996, sprovedena su sistematska podvodno-arheološka istraživanja na ovom lokalitetu, koja je odradila ekipa na čelu sa arheologom Aleksandrom Kapuranom. Rezultate istraživanja objavio je arheolog Slobodan Panić u tekstu objavljenom u američkom “Glasniku” 1997. godine.
Nedaleko od olupine, na dubini od 20 m tada je bilo i veliko gvozdeno sidro, koje je svakako pripadalo galijunu. Gačević kaže da se ono nalazilo na lokalitetu do ljeta 2014. godine, što je potkrijepljeno foto-dokumentacijom.
Međutim, prilikom posljednjeg zarona na ovoj lokaciji, u septembru 2014. godine, sidra više nije bilo.
No, nije nestalo samo sidro! Na ovom lokalitetu bila su i četiri topa, od kojih jednog više nema. Jedan top je izvađen, predat na čuvanje Zavičajnom muzeju Herceg Novi i danas je iza zgrade muzeja, mada u izuzetno lošem stanju . Na njemu očigledno nikad nije izvršena konzervacija, a to bi moglo da dovede do trajnih većih oštećenja. Krstičević je Portalu Analitika kazao da je inspekcija naložila hitnu intervenciju radi konzervacije i zaštite spomenutog topa.
U podmorju nadomak galijuna danas su, međutim, ne tri, već samo dva topa. Četvrti su u međuvremenu odnijela nepoznata lica!
Slične stvari dešavaju se i sa potopljenim austrougarskim brodom “Arpad” kod rta Arza. Brod je potonuo nakon udara u podvodnu minu 1917. godine. Tada se propeler otkinuo sa dijelom osovine i pao na okomito dno na dubinu od 48 metara. Otkinuti propeler bio je između rta Arza i Vučje uvale. Nepoznato lice izvadilo je propeler, tako da je i ovaj lolakitet bespovratno devastiran.
Što je “podvodna kulturna baština”: Ovim se samo potvrđuje činjenica da je crnogorsko podmorje bogato hidroarheološko nalazište sa kojeg nepoznate osobe godinama nesmetano odnose dragocjenosti. Podvodno blago na manjim dubinama uglavnom je opustošeno, a posljednjih godina dobro opremljeni ronioci počeli su da vade dragocjenosti i sa većih dubina.
I dok se državni organi zaduženi za zaštitu kulturnih dobara snalaze da od propadanja spasu ono malo dijelom istraženih hidroarheoloških lokaliteta, pojedinci su shvatili da je Crna Gora puna neotkrivenog podvodnog blaga. I krenuli u “lov” na to blago.
Prema Konvenciji o zaštiti podvodne kulturne baštine, "podvodna kulturna baština" označava svaki trag ljudskog postojanja kulturnog, istorijskog ili arheološkog karaktera koji su se nalazili djelimično ili su potpuno pod vodom, povremeno ili stalno barem 100 godina. To su građevine, zgrade, predmeti, plovni objekti i druga prevozna sredstva, zajedno sa njihovim arheološkim i prirodnim okruženjem.
Kada je, primjera radi, riječ o brodu “Arpad” i sa njega nestalom propeleru, jasno je da bi on mogao dobiti status kulturne baštine za tri godine, na stogodišnjicu potapanja. Ali, ta je šansa, vjerovatno, sudeći po neefikasnosti da se ovi slučajevi teške krađe razriješe, zauvijek izgubljena.
Za početak, podnijeti krivične prijave protiv NN lica: Očigledno je da u Crnoj Gori moramo postati svjesni da je podvodna kulturna baština u opasnosti i da je neophodno da Crna Gora uvede strožije mjere kako bi se spriječilo dalje pljačkanje i otimanje crnogorskog hidroarheološkog blaga. Kao potpisnica međunarodnih ugovora, ali i shodno zakonima, država je obavezna da zaštiti podvodnu kulturnu baštinu u skladu sa međunarodnim i domaćim pravom.
Za početak, kako kaže inspektor Krstičević, potrebno je podnijeti krivične prijave protiv NN lica zbog vađenja sidra sa lokaliteta rta Kabala i propelera sa lokaliteta Arza, kao i što hitnije podnijeti inicijativu za davanje lokalitetima statusa kulturnih dobara, što bi, kako smatra, omogućilo jaču državnu zaštitu.
Jer, sticanjem statusa "kulturno dobro" zabranjuju se bilo kakve aktivnosti na spomenutim lokacijama bez odobrenja nadležnih institucija. U tom slučaju, sve aktivnosti moraju biti samo istraživačkog-zaštitnog karaktera, prema smjernicama UNESCO-ve Konvencije o zaštititi podvodne kulturne baštine, ali i odgovarajućih domaćih pravilnika.
Hidroarheološka nalazišta u Crnoj Gori danas su dostupna svakome, i nema nikakve kontrole. Tako nastaje šteta koja bi bila neprocjenjiva i za sredine sa puno više kulturnih dobara, a kamoli za Crnu Goru.
Ivan KERN
