“Ne znam naroda u Evropi koji ima bogatiji jezik i više neprijatelja toga jezika nego što je Crna Gora”, kazao je Kilibarda za Skala radio.
On je crnogorski jezik uporedio sa Dunavom koji od Švarcvalda gdje izvire unosi u sebe sve potoke i sve rijeke, ali sve što u Dunav ulazi podunavi se i to bogatstvo sasipa ta ljeka u Crno more.
“Tako je istorija Crne Gore, njeno mjesto između velikih sila, velikih naroda i civilizacija, obogatila originalni, maternji jezik beskrajnim bogatstvom koji je sa strane”.
To, kaže Kilibarda, ne treba nikada smatrati varvarizmima.
“Sve se to utopilo u jezik, a propaganda je uradila svoje, poslije 1918. godine kada je Crna Gora uništena kao država, svim mogućim sredstvima se radilo protiv crnogorskoga jezika i njegove prepoznatljivosti. Ni jedna knjiga i svi udžbenici iz kojih sam učio, od bukvara do univerzitetskih knjiga, nije napisana na ijekavskom, sve je to čista ekavica. Ja sam više godina u svom jeziku upotrebljavao turcizme. To su orjentalizmi, jer je preko Turaka ušao veliki broj arapskih i persijskih riječi”, objašnjava profesor Kilibarda.
“Isto tu su i romanizmi u Boki Kotorskoj, pa zar to nije svojevrsno blago, a to bogatstvo našeg jezika najbolje dokazuju pisci. Neću da budem skroman i reći ću da jezik crnogorsko-hercegovačkoga kraja, ovoga jezika sa četiri akcenta i dvije dužine, ovoga, u dubljem značenju Vukovskoga jezika, je dobro izražen u mojoj prozi”, primjećuje Kilibarda.
On navodeći primjere, kaže da nikada u svojoj patrijarhalnoj porodici od majke nije čuo da je pomenula sjeme nego śeme ili sjedi ili djevojka, a ima i onaj izraz kada je neko alav pa se kaže iźelica, ne izjelica.
“Za sve mlade ljude koji se bave jezikom i vole književnost, prava adresa je Fakultet za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Crna Gora se nalazi na trasi koja vodi u Evropsku uniju i ima sva bogatstva koja jedna zemlja može zamisliti, samo treba da očuva svoj jezik i svoj duh”, poručuje Kilibarda.
Nema danas nikoga boljega da to usmjerava nego što je novoosnovani Fakultet za crnogorski jezik na Cetinju, kojim rukovodi izuzetno sposoban naučnik Adnan Čirgić, kaže on.
Kilibarda vjeruje, kako je zaključio, da je krenulo javno ispoljavanje jezika, tog najvećeg duhovnog bogatstva Crne Gore.
