Poslodavci ne žele da zapošljavaju radnike na neodređeno vrijeme jer strahuju od davanja otpremnina u slučaju viška radnika, a i otkaz je jednostavnije dati radniku zaposlenom na određeno, bez posljedica za poslodavca, tvrdi za Portal Analitika ekonomski analitičar Siniša Lekić.
Crna Gora je sa stopom nezaposlenosti od 19,6 odsto je negdje pri samom vrhu u Evropi, a broj stalno zaposlenih je - u neprekidnom padu. Zbog toga je u padu i potrošnja, jer ljudi koji nemaju trajni ugovor o zaposlenju ne mogu podići ni stambeni, ni potrošački kredit. Iz Unije poslodavaca, čiji su članovi u najvećem broju trgovačke i uslužne kompanije kao i građevinske firme, kažu da su njene članice itekako svjesne toga, ali ističu problem otpremnina.
-Preispitivanje zakonskih rješenja koja tretiraju ugovor o radu treba posmatrati u istoj ravnoteži sa otkazom - navode iz Unije poslodavaca i traže da se prihvate izmjene Zakona o radu, koje je UPCG podnijela resornom ministarstvu prije više od godinu. Oni traže da se pojednostavi procedura davanja otkaza zaposlenom za stalno i da se ne moraju isplaćivati otpremnine.
Problem rada na neodređeno: “Ovaj problem se mora posmatrati i iz ugla poslodavca. U situaciji kada većina mikro, malih i srednjih preduzeća, kojih je u Crnoj Gori 98 odsto od ukupnog broja privrednih subjekata, nije sigurna da li će, i do kada, uspjeti da se izbori sa problemima u poslovanju i opstane na tržištu, pitanje je koliko će se njih opredijeliti da daju prednost ugovoru o radu na neodređeno. Ne smije se izgubiti iz vida da ukoliko u narednom periodu dođe do dodatnog smanjenja obima poslovanja, prestanak radnog odnosa zaposlenima na neodređeno povlači i dodatne obaveze poslodavcu u vidu obaveznih otpremnina utvrđenih zakonom, ili kolektivnim ugovorima”, kazali su iz UPCG.
Iz Ministarstva rada su podsjetili da su dvije godine rada na određeno vrijeme, koliko se toleriše aktuelnim zakonom, dovoljne da se poslodavac uvjeri u znanja i mogućnosti zaposlenog i da procijeni potrebu za njegovim stalnim angažovanjem.
“Osobe koje ne posjeduju ugovor o radu na neodređeno vrijeme ograničene su, između ostalog, kad je u pitanju kreditno zaduživanje, što u okvirima Crne Gore dovodi do smanjenih mogućnosti, pa samim tim i pada tražnje za kreditima. Sa druge strane, postavlja se pitanje zašto banke prilikom odobravanja kredita insistiraju na ugovoru na neodređeno vrijeme, jer niko ne garantuje da će korisnik kredita ostati u stalnom radnom odnosu u toku ukupnog perioda otplate”, rekli su iz ministarstva Portalu Analitika.
Nejasna uloga banaka: Analitičar Siniša Lekić navodi da je uloga banaka u Crnoj Gori specifična.
-Davanje potrošačkih kredita vezivalo se za stalni radni odnos, mada to nije nikakva garancija za sigurnost kredita. Sve ovo ukazuje da banke moraju pronaći način da više plasiraju svoja slobodna sredstva, jer je to uslov za potrošnju. Iz svih ovih razloga imamo pojavu deflacije, odnosno pada cijena, koja negativno utiče na ukupan rast BDP-a, pad punjenja budžeta i rast nezaposlenosti, rezonuje Lekić i podsjeća na konstantni pad industrijske proizvodnje, koja prema zvaničnim podacima Monstata učestvuje u nacionalnom BDP-u sa svega 11 procenata, što je usko vezano za rast broja nezaposlenih.
-Nije nikakva novost konstatovati da samo otvaranje proizvodnih radnih mjesta može stvarno ublažiti stopu nezaposlenosti. Sezonski karakter zapošljavanja vezan je za turizam i građevinsku operativu, a sve ostalo je samo prazna priča o konkursima za zapošljavanje. Javna je tajna da vrlo mali broj radnih mjesta nije unaprijed “rezervisan”, obično po partijskoj liniji, a prosto je nemoguće naći makar jedno radno mjesto predviđeno za stalno zaposlenje, a da nije već “dogovoreno” sa poslodavcem. Kako je tražnja za radnim mjestima konstantna, mogućnosti “partijske trgovine” po pitanju zaposljenja i "vezanja" za glasačku masinu toliko je vidljiva da je šteta sto pored teksta konkursa ne objave i sliku kandidata koji ce biti primljen, kako ostali ne bi trošili vrijeme na prijavljivanje - kazao je Lekić.
Uloga sezonaca: Prema informacijama iz izvještaja Evropske komisije o napretku, 70 odsto tražnje na tržištu rada otpada na sezonske poslove, dok je sto odsto ponude vezano za stalna zaposlenja u raznim oblastima.
Taj podatak za UPCG nije iznenađujući.
-To je dobro poznata karakteristika crnogorskog tržišta rada. U glavnim sektorima ekonomskog razvoja Crne Gore, turizmu, građevinarstvu i poljoprivredi, dominiraju poslovi sezonskog karaktera koji iziskuju potrebu angažovanja polukvalifikovane radne snage, ili one koja posjeduje kvalifikacije II, III ili IV nivoa. Tome u prilog ide i činjenica da je i većina angažovane strane radne snage ovog obrazovnog nivoa- konstatuju u UPCG i za sve okrivljuju sistem obrazovanja. Uz to, žale se da zakon ne tretira ravnopravno poslodavce i zaposlene i da sudska praksa pokazuje da otkaz ugovora o radu "nije sporan samo kada to čini zaposleni, već isključivo kada to čini poslodavac".
-Za razliku od otkaza koji poslodavcu uručuje zaposleni, a koji podrazumijeva veoma jednostavnu proceduru, poslodavac ne može bez komplikovanih procedura i dodatnih finansijskih opterećenja raskinuti ugovor o radu sa zaposlenim koji ne ispunjava svoje radne obaveze, ili se nedolično ponaša. Da bi se zapošljavanje na neodređeno tretiralo pozitivno i doživjelo svoju punu primjenu, neophodno je da se prethodno obezbijedi i fleksibilnost postupka otkazivanja ugovora o radu, prevashodno brisanje disciplinskog postupka, što potkrijepljuje naš stav da što prije treba otvoriti pregovore za izmjene i dopune Zakona o radu- naveli su iz UPCG.
Lokalno i globalno: Iz Ministarstva rada su podsjetili da su strateški prioriteti Crne Gore - sezonskog karaktera.
-Razvoj turizma i ugostiteljstva i sa njim povezanih djelatnosti, kao i razvoj poljoprivrede i građevinarstva u osnovi imaju karakter sezonskih poslova, pa samim tim i uzrokuju veću tražnju za radnom snagom, ljeti ili zimi. Otuda i podatak da najveći dio tražnje za radnom snagom čine sezonski poslovi. Na smanjenje stope nezaposlenosti može se donekle uticati i kroz bolje usklađivanje sistema obrazovanja sa potrebama tržišta rada. U tom kontekstu se na zahtjev Ministarstva prosvjete priprema godišnja analiza tržišta rada u svrhu definisanja upisne politike. Međutim, na ovom polju se mora još dodatno raditi, odnosno dugoročno sagledavati potrebe za obrazovanjem kadra koji će u budućem periodu biti potrebni tržištu rada- ističu u ministarstvu, uzdajući se da će se stopa nezaposlenosti smanjiti suzbijanjem rada na crno i najavljenim razvojnim projektima.
S. GORANOVIĆ / J. RABRENOVIĆ
