Projekciju filma je pratila i panel diskusija tokom koje su svi zainteresovani studenti imali priliku da više čuju o važnosti suočavanja sa prošlošću kao preduslova za izgradnju mira i stabilnosti na području zapadnog Balkana i uspostavljanja REKOM-a.
Tamara Milaš, portparolka Koalicije za REKOM u Crnoj Gori je podsjetila „da je u ratovima na teritoriji bivše SFRJ, od januara 1991. do kraja 2001. godine, najmanje 130.000 ljudi izgubilo život. Sudbina 13.000 ljudi još uvek nije razjašnjena. U cilju postizanja pravde za sve žrtve stradanja tokom devedesetih godina u na postjugoslovenskom tlu, organizacije civilnog društva su se ujedinile i oformile jednu od najširih koalicija u regionu koja se zalaže za uspostavljanje REKOM-a - Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava učinjenim na teritoriji bivše SFRJ od 1991 do 2001.godine“, kazala je Milaš, navodi se u saopštenju CGO.
Ona je istakla da je Koalicija za REKOM sada u novoj fazi – svojim znanjem i dokumentacijom kojom raspolaže podržaće ostvarenje mandata REKOM-a u odnosu na dokumentovanje ratnih zločina, rješavanje sudbine nestalih, popis civila i vojnika koji su izgubili život, i popis mjesta zatvaranja.
"Koalicija stalno podsjeća na obavezu vlada postjugoslovenskih zemaljama da osiguraju mir bez straha od izbijanja novog rata i ponavljanja ratnih zločina i da izgrade dobrosusjedske odnose na temelju poštovanja činjenica i ličnog dostojanstva svih žrtava. REKOM ima veliki potencijal da pomogne vladama u ispunjenju tih obaveza”.
Milaš je napomenula da se u posljednja dva Izvještaja o napretku Crne Gore u procesu pristupanja EU - za 2013 i za 2014 godinu – poslije dugo vremena fokus Evropske komisije ponovo vraća na pitanje procesuiranja ratnih zločina u Crnoj Gori.
“Mi već godina ukazujemo na nesagledive posljedice koje za stabilnost društva i regiona donosi nekažnjivost ratnih zločina, kao i ukupno fingiranje procesa koji imaju konstrukcione greške u vidu neizvedenih optužnica od strane Tužilastva. Radi održive budućnosti to mora da se mijenja“, zaključila je Milaš.
Zoran Mikić, predsjednik Udruženja studenata i mladih istraživača istorije Clio, smatra da su generacije djece odrasle krajem 80-ih i 90-ih “veoma zatrovane mržnjom i nacionalizmom, kako zbog edukacije i vaspitanja, tako i zbog uslova u kojima su odrastali i mora se, kada je u pitanju pomirenje na Balkanu, više pažnje posvetiti obrazovanju i promjeni tvrdih i isključivih stavova kod mlađih generacija”.
On je kao jedan od problema koji prate region istakao negiranje žrtava drugih naroda i stavljanje u prvi plan žrtava vlastitog naroda, dodajući da izgradnja dobrosusjedskih odnosa mora da se temelji na poštovanju činjenica i ličnog dostojanstva svih žrtava rata.
“Dok se ne suočimo sa prošlošću, na način što će sve strane prihvatiti svoju odgovornost za rat i zločine, nema trajnog mira i stabilnosti u regionu. Suočavanje sa prošlošću je jedini način da ne pravimo iste greške u sadašnjosti i budućnosti”, podvukao je Mikić.
"Halimin put" predstavlja tragičnu, ali inspirativnu priču o tugovanju i jakoj volji muslimanke Halime koja pokušava da pronađe posmrtne ostatke svog sina koji je ubijen u ratu u Bosni i sahranjen u jednoj od mnogobrojnih masovnih grobnica. Film je dobio brojne prestižne nagrade širom svijeta.
