Vlada je, kako kaže, za ovaj program za tri godine opredijelila 28 miliona eura.
Direktorica Zavoda za zapošljavanje Vukica Jelić kaže da bi nekim poslodavcima trebalo omogućiti da biraju koga će angažovati a da se sa druge strane oni moraju opbavezati da će ih nakon isteka programa zaposliti.
“Treba segmentirati program u smisliu davanja prioriteta nekim ciljnjim grupama, recimo dati prioritet zapošljavanju mladih na sjeveru. Takođe, treba dati prednost zapošljavnju lica sa imvalidetom, a posebna obuka treba ljudima koji rade u pravosuđu, posebna za one koji zaarše Medicinski fakultet a pokazalo se i da nastavnici u učionice treba da udju tek kada završe četiri godine, jer na četvrtoj godini izučavaju metodologiju a ne sa završene tri kao do sada”, kazala je ona.
Jelić je navela da se program, čiji je ključni cilj sticanje praktičnih znanja i vještina i veća zapošljivost, mora učiniti još efikasnijim.
“Cilj je da se postigne veća efikasnost u smislu zapošljavanja odnosno cilj nam je da veći broj ljudi dobije zaposlenje nakon ovog programa I da steknu još više znanja. Zato je potrebno uraditi neke izmjene čak i izmjene zakona o zapošljavanju”, rekla je ona.
Navodeći da je kroz program prošlo 8.000 visokoškolaca, ona je dodala da je dobar rezultat što je zaposleno 15 odsto mladih jer poslodavci nijesu imali mogućnost da biraju ko će kod njih doći na osposobljavanje a i godina je krize.
“Takođe, mladi se nakon obuke zapošljavaju i u drugim preduzećima i već sada imamo podatak da ih je nakon prve generacije zaposleno 1.200”, kaže Jelić.
To znači da je program postigao svoj cilj, kaže ona, navodeći da su mladi ljudi su postali konkurentniji i zapošljiviji.
