Abiznis
  • Portal Analitika/
  • Abiznis /
  • BURIĆ: Gradnja trafostanice u Lastvi Grbaljskoj planirana na laporcu koji raskvašen nema nosivost

BURIĆ: Gradnja trafostanice u Lastvi Grbaljskoj planirana na laporcu koji raskvašen nema nosivost

miskook
Burić predlaže, kao rješenje, formiranje ekspertskog tima, detaljna geološka istraživanja i potpuno uklanjanje laporca, kako bi se objekat trafostanice gradio na „zdravoj“ stijeni.

BURIĆ: Gradnja trafostanice u Lastvi Grbaljskoj planirana na laporcu koji raskvašen nema nosivost
Portal AnalitikaIzvor

Geološki ekepert prof. dr Mihailo Burić, ocijenio je da je lokacija na koji je planirana gradnja trafostanica u Lastvi Grbaljskoj, kao osnovnu podlogu sadrži laporac, koji raskvašen  praktično nema nikavu nosivost.

„Eocenski flisevi su, možda, najosjetljiviji tereni za istraživanje i izgradnju.To je posebno izraženo tamo gdje su laporci, kao na lokalitetu u Lastvi Grbaljskoj. To su stijene koje u kontaktu sa vlagom gube osnovna geotehnička svojsta i transformišu se, praktično, u veoma meke gline. Dakle, nosivost ovako raskvašenog laporca, kakav je u osnovi izgradnje budućeg objekta u Lastvi Grbaljskoj iznosi praktično 0,00 kg/cm2, odnosno nema nosivosti, rekao je Burić u izjavi za Portal Analitika.

On kao rješenje predlaže, formiranje ekspertskog tima, detaljna geološka istraživanja i potpuno uklanjanje laporca, kako bi se objekat gradio na „zdravoj“ stijeni.

Zato je, kako je dodao profesor Burić, osnovni zadatak pri proučavanju ovakvog tla predviđenog za izgradnju objekata definisati takozvani eluvijon, odnosno raspadinu-raspadnutu zemljinu koru, raspadnuti dio laporaca, koji imaju izrazito nizak ugao unutrašnjeg trenja i koheziju.

„Ovo se mora utvrditi bušenjem i analizom izbušenih uzoraka u laboratoriji, što dobro znaju naši geolozi. Zasjeci u ovakvom terenu mogu, takodje, biti veoma nestabilni i opasni. A tek nasipanje ovakvog materijala za fundament objekata je apsurd“, objasnio je Burić.

kablStijene laporca moraju biti uklonjene sa lokacije: On smatra da stijene laporca moraju biti uklonjene kao podloga, uz neophodnost prisutnosti geologa.

„Ako bi se takve meke stijene našle na lokalitetu. onda bi one morale biti uklonjene, kako bi se objakt fundirao na „zdravoj“ stijeni. Uopšte, a posebno u ovakvim uslovima, neophodna je stalna prisutnost specijaliste geologa, u toku istraživanja, projektovanja i izgradnje objekata. To je u osjetljivoj geološkoj situaciji kakva je u Lastvi Grbaljskoj neizostavno potrebno. Samo tako se može realizovati ozbiljan objekat. Ostalo smatram improvizacijom, sa posljedicama koje su poznate, poručio je Burić.

Potreban ekspertski tim koji će skenirati situaciju: Prema njegovim riječima, ako je problem dostigao ovakve dimenzije, ne treba i dalje ponavljati i nastavljati grešku.

„Prvo treba formirati ekspertski tim koji ce utvrditi tačno stanje problema. Na osnovu dijagnoze, tim će predložiti rješenje. Nema nerješivih problema, samo je pitanje koliko šta košta, naveo je on.

Upitan da li je realno da saniranje košta 14 miliona eura, kako smatra Simens, profesor Burić je odgovorio da je cifra koju pominju Njemci-intrigantna.

„Neke cifre koje vidim u štampi su baš intrigantne. Problem gradnje na flisu jeste težak i ozbiljan, ali te cifre treba objektivizirati na osnovu geoloških nalaza, pa tek onda projektantski. E to se ne može bez znanja i poštovanja geologije i geodezije. Moje pitanje je sada, hoće li se znanje i struka  postovati? Šta je sve do sada po vrsti, obimu i kvalitetu  rađeno u oblasti istraživanja meni nije poznato, pa to ne bih mogao komentarisati. Ali da nešto ozbiljno hvali, to se vidi iz saopštenja Simensa. Ponavljam, potrebna je hitna stručna ekspertiza naših geologa, kojih, hvala Bogu, imamo, rekao je Burić, dodajući da stalno pokušava objasniti javnosti i projektantima da geologiju i geodeziju trebaju uzeti veoma ozbiljno.

„Geologija se radi nekako uzgred, kao da je to nužno zlo. To je velika zabluda! Na tačnim geodetskim i geološkim podlogama počiva svaki projekat i svaki objekat. Ako istraživanja nijesu urađena stručno, sa znanjem i metodama koje definišu nosivost, stabilnost i stišljivost tla, onda ne treba ni projekat objekta raditi prije toga, a pogotovo ne izvoditi projektovani objekat.Već dosta slučajeva, pokazuju na našu žalost, koliko je važno da se ne pogriješi u geologiji, i zapravo koliko je važno detaljno poznavanje podloge na kojoj nešto gradite, zaključio je profesor Burić.

Podsjetimo, Simens je nedavno je identifikovala problem sa ze­mljištem na kojem je trebalo da počne gradnja trafostani­ce Lastva, zbog čega je podnijela dopis CGES-u tražeći dodatnih 14 miliona eura i 500 dana da se riješi navedeni problem.

P.ZEČEVIĆ

 

Portal Analitika