“Realizacija ideje o valorizaciji Jusovače kroz osmišljavanje kulturnih sadržaja biće moguća kada se ispoštuje zakonom obavezujući pristup njene sanacije, što je pokrenula JU Muzeji i galerije Podgorice. Kroz Program zaštite kulturnih dobara za 2014. godinu, od Ministarstva kulture dobili smo finansijsku podršku za izradu Konzervatorskog projekta”, kaže Radunović i objašnjava da će se Projekatom predvidjeti primjena više konzervatorskih mjera. To su restauracija, konsolidacija, anastiloza, gdje to bude moguće, kao i predlog adaptacije objekta za buduću namjenu.
Inače, cjelokupni prostor Jusovače je površine 3858m2, od čega je 1114 m2 korisnog prostora i 2744 m2 dvorišnog. Kompleks ima dva jednospratna objekta, kao i jednu pomoćnu prizemnu zgradu, i ograđen je kamenim zidom.
Sagovornica Portala Analitika kaže da je zid sačuvan u prvobitnom stanju, osim u dijelu sa sjeverne strane, u dužini od oko 10 m, gdje je neophodno primijeniti mjere restauracije.
»Konstrukcija svih objekata je nastabilna i neophodno je izvesti statička ojačavanja, naročito u dijelu sa drvenom međuspratnom konstrukcijom i u djelovima sa drvenim nadvratnim i nadprozornim gredama, koje je su crvotočne«, objašnjava Radunović.
Zatvor Jusovača nazvan je tako po Jusu Mučinu Krniću,zloglasnom podgoričkom policijskom zapovjedniku koji je sredinom XIX vijeka na ovom mjestu za sebe podigao kuću. Istovremenno, dogradio je i proširio staru tursku tamnicu u kojoj se na surov način obračunavao sa utamničenim Crnogorcima.
Poslije njegove pogibije 1874. godine, a ubio ga je Pero Ivanović iz Kuča, i naročito poslije oslobođenja Podgorice od Turaka, korisnici ili vlasnici kuće su se smjenjivali. Jedno vrijeme u ovoj kući je živio i vojvoda Marko Miljanov.
Prvobitno turski, pa crnogorski zatvor, nijemi je svjedok podgoričke istorije.
„Ovaj zatvorski kompleks dugo, suviše dugo predstavljao je jedno od ukletih mjesta ovoga lijepog grada. Istina, u njegovim zidinama danas nema robijaša, osuđenika, ali Jusovača pamti mnoge događaje, tragična i krvava zbivanja, ljudske drame, pojedinačne sudbine, stradanja cijelih porodica, stravična mučenja i duševne patnje, zapisao je o Jusovači Mašo Miljić iz Istorijskog Instituta Crne Gore.
Sredstva za izradu konzervatoskog projekta su izdvojena, što je prvi korak ka obnovi nekadašnje tamnice, koja bi u budućnosti trebalo da bude stjecište umjetnika.
