"Dodatno, javne finansije karakteriše visok stepen nediskrecione potrošnje i stalni rizici probijanja, odnosno naplate izdatih državnih garancija. Generalno, fiskalna pozicija države se ne poboljšava uprkos naporima da se prihodi konsoliduju, ostaju izazovi osiguranja fiskalne održivosti i snižavanja javnog duga", navodi se u izvještaju.
Ističe se da je KAP, između privatizacije 2005. i likvidacije sredinom 2014, koštao Vladu 350 miliona eura u državnim garancijama i subvencijama za struju, u šta su uključeni neplaćeni porezi i doprinosi.
- Jedan od nekadašnjih suvlasnika fabrike (CEAK) je podnio nekoliko žalbi protiv prodaje KAP-a koje su lokalni sudovi odbili. Međutim, sud u Nikoziji je donio odluku o zabrani prodaje imovine KAP-a. Kao posljedica, prodaja KAP-a je na čekanju, dok stečajni upravnik ne prebaci na kupca imovinu oslobođenu tereta. Postoje, međutim, rizici nove runde opterećenja javnih finansija - navodi se u izvještaju.
Kako se dodaje, ukupna vrijednost državne pomoći odobrene prošle godine dosegla je tri odsto BDP-a, u poređenju sa 1,3 odsto BDP-a godinu ranije.
"Omogućeni su i drugi vidovi državne pomoći kroz Investiciono razvojni fond, grantove i pozajmice za poljoprivrednike, a investitori takođe imaju koristi od oslobađanja plaćanja poreza. Dodatno, za strateške projekte mogu biti usvojene ad hoc mjere pomoći investitoru, kao što je zakonom o autoputu Bar Boljare, kojim se omogućava izbjegavanje plaćanja PDV-a i carina. Generalno, nakon likvidacije bivšeg aluminijumskog kompleksa, državna pomoć je značajno pala", konstatuje EK.
S.G.
