Svi muslimanski vjerski praznici računaju se po mjesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban-bajram pada dva mjeseca i deset dana poslije Ramazanskog bajrama.
Praznik se zove Kurban-bajram zato što se na taj dan prinosi žrtva - kurban (ovca ili goveče), što znači približavanje bogu približavanjem ljudima. Prinošenje žrtve značajan je dio hadža. Taj obred vrše svi koji za to imaju mogućnosti. Običaj je da se meso od kurbana dijeli sirotinji, komšijama i rodbini.
Kurban-bajram se naziva i hadžijski zato što se toga dana završava glavno godišnje hodočašće Kabe u Meki.
Hadž je jedna od pet glavnih vjerskih obaveza za punoljetne pripadnike islamske vjere, ukoliko oni mogu da finansiraju troškove hodočašća, a da ne dovedu u pitanje opstanak i normalan život porodice. Hadžiluk se ne smatra samo ispunjavanjem božje zapovijesti nego i dokazom jednakosti svih pripadnika islamske vjere pred Alahom, a cilj mu je i potvrda jedinstva i solidarnosti islamskog svijeta.
Bajram-namaz u crnogorskim džamijama klanjao se jutros u šest sati.
Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori, kao i čelnici države, političkih partija i organizacija čestitali su vjernicima Kurban-bajram.
(MINA)
Foto: wikimedia.org
