Sve je počelo davne 1931. godine u Firenci, na konvenciji ekologa, i u to vrijeme proslavljao se kao dan Svetog Franja Asiškog, sveca zaštitnika životinja i životne sredine. Vremenom, ovaj praznik je izgubio vjersko obilježje, te ga sada proslavljaju svi ljubitelji i zaštitnici životinja, bez obzira na vjeru i naciju.
Predstavnici Fejsbuk (Facebook) grupe „Stop nasilju nad životinjama u Crnoj Gori“ apeluju na nadležne institucije da kazne one koji truju životinje po našim gradovima. Takođe, apeluju na buduće vlasnike ljubimaca da životinje ne posmatraju kao modni trend.
„Svjedoci smo nehumanog ponašanja neljudi, koji bacaju otrov da ubiju slobodne životinje. Ovo je apel nadležnim organima da sprovode istrage u vezi sa trovanjima i kazne počinioce. Apelujemo na ljude da prema budućim ljubimcima izgrade stav koji nije pomodarsko jurenje za brendom. Apelujemo da ne jure za rasom, već da udome slobodnu životinju, koja će im uzvratiti onom istom ljubavlju koju su uložili“, kažu za Portal Analitika predstavnici Fejsbuk grupe koja okuplja vlasnike i prijatelje životinja.
Sagovornici Portala Analitika kažu da u životinjama nema mržnje.
„Životinje samo daju odgovor na naš opšti tretman prema njima, jer životinje osjećaju i intuitivno razmišljanje im je na nivou razvijenog čula. To unutrašnje čulo je potrebno svima da se vrate sebi i da se vratimo jedni drugima. Ko ima kućnog ljubimca, zna koliko su to potpuno svjesne i savjesne ličnosti“, tvrde iz Fejsbuk grupe „Stop nasilju nad životinjama u Crnoj Gori“.
Podsjećamo, u izvještaju za 2014. godinu, koji je prije neki dan objavio Svjetski fond za prirodu (WWF), navodi se da je u svijetu danas upola manje vrsta divljih životinja, riba i ptica nego što je to bio slučaj prije 40 godina. U pomenutom izvještaju se navodi da je brojnost sisara, ptica, gmizavaca, vodzemaca i riba opala u prosjeku za 52 odsto. Slatkovodne vrste riba i vodenih životinja pretrpjele su pad od čak 76 odsto, što je dvostruko više od kopnenih ili morskih vrsta. Kako kažu iz Svjetskog fonda za prirodu, većina nestalih vrsta je iz tropskih područja, a najdramatičnija situacija je u Latinskoj Americi. Na ovakvo alarmantno stanje utiče više faktora, a glavni su uništavanje staništa, lov i ribolov, kao i klimatske promjene.
K.ĆETKOVIĆ
