Nakon raznih dovijanja, izgledalo je da je Vlada Crne Gore ljetos našla način kako da digne na noge posrnulu ekonomiju: po takozvanom podgoričkom modelu, trebalo bi da bude riješeno 300 miliona eura loših kredita koji trenutno guše bankarski sektor ali i crnogorsku privredu.
Vlada je Prijedlog zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova prema finansijskim institucijama usvojila 27. jula i nadležni su uglas ponavljali da će brzo biti usvojen. Onda je priča utihnula. Skoro dva mjeseca je zakon putovao do Skupštine. Na dnevnom redu Odbora za ekonomiju, kako je za Portal Analitika rekao predsjednik Aleksandar Damjanović, naći će početkom oktobra. Damjanović je, inače, jedan od rijetkih poslanika koji je stigao da pročita tekst tako bitnog prijedloga zakona. Većina poslanika koje smo kontakrirali nijesu još imali vremena da se sa njim upoznaju, tako da se ne zna da li će proći skupštinsku proceduru, kao ni da li će ga podržati manja članica vladajuće koalicije SDP.
Predsjednik Odbora Aleksandar Damjanović za Portal Analitika kaže da prijedlog zakona ima brojne manjkavosti i da će njegovom primjenom biti moguće riješen - samo dio problema. Navodeći da privredu opterećuju prevashodno dugovi kompanija prema bankama i prema državi po osnovu poreza i doprinosa, on dodaje da je taj problem trebalo rješavati u paketu. “Ovo je samo djelimični pokušaj raspetljavanja dužničko povjerilačkih odnosa”, dodaje on.Kroz podgorički model, ako bude usvojen, šansa će biti pružena samo preduzećima koja imaju potencijala za ozdravljenje. Predlogom zakona je tačno propisano na koja se preduzeća odnosi, no ne zna se koliko ih tačno ima. Propisani su i podsticaji za povjerioce i dužnike. Povjerilac koji otkupi dugove ne podliježe oporezivanju stopom PDV-a, dužniku je Poreska uprava obavezna da reprogramira sve dugove koji su do 100.000 eura na šest mjeseci i preko 100.000 na 12 mjeseci a komercijalne banke koje uđu u proces restukturiranja kredita da imaju mogućnost da u novoj klasifikaciji svoje aktive taj kredit klasifikuju kao novi kredit i time smanje svoja izdvajanja za rezervacije po osnovu potencijalnih kreditnih gubitaka.
Reklo bi svi siti i sve ovce na broju. Da li je baš tako?
Brojne nedoumice: Dobro upućeni u bankarski sektor nezvanično kažu da od ovog modela, za koje su interesovanje pokazale svega četiri banke (podsjećamo da je predviđeno da sve funkcioniše po principu dobre volje) vajde malo ko imati. Jer, kako objašnjavaju, banke su se sa kompanijama za koje su procijenile da imaju šansu da preževe već napravile reprograme i iščistile svoje bilanse, a naplatu loših kredita prebacile na takozvane faktoring kompanije. Zato, ustvari, ima oko 16 odsto loših kredita, u odnosu na 24 odsto od prije par godina. Procjenjuje se da bi od ovog zakona koristi moglo da ima - svega nekoliko kompanija. Drugi problem je i što bi bankama i kompanijama trebalo da pomažu konsultantni Svjetske banke, a još se ne zna ko će da ih plaća i gdje će biti smješteni. Zato je vlada, kako se nezvanično može čuti, otezala da ga pošalje Skupštini na usvajanje.
Zvanično, bankari se pripremaju za primjenu ovog zakona, ali ne iznose previše detalja. Iz Nove ljubljanske banke je Portalu Analitika saopšteno da imaju klijente na koje bi se mogao odnositi predloženi zakon. Dodaju i da je ideja generalno dobra, ali da cijeli projekat ide dosta sporo.Bankari tvrde da interes jenjava: “Interesovanje klijenata je u početku bilo znatno veće. Međutim, kako su se u startu javile različite zakonske barijere i sa projektom se išlo sporije u odnosu na startno očekivanje, interesovanje je smanjeno. Dodatno, kroz obavljene konultacije sa konsultantima Svjetske banke jedan broj kandidata je otpao kao rezultat određenih analiza koje nijesu pokazale dugoročnu održivost tih preduzeća”, saopšteno je iz te banke.
Iz Sosiete banke nijesu željeli da bilo što kažu o prijedlogu zakona dok se ne usvoji, tako da nijesmo uspjeli saznati ima li među njihovim klijentima onih kojima bi ovaj zakon mogao pomoći. U saopštenju su naveli da „svaki klijent koji iz nekog razloga dođe u nemogućnost otplate kredita može računati na to da će banka pokušati da nađe najprihvatljivije rješenje za obje strane kako bi kredit kroz mogućnost refinansiranja ipak bio otplaćen, a klijentu omogućeno normalno funkcionisanje i poslovanje”.Ni u Uniji poslodavaca u ovom trenutku nemaju procjenu koliko bi kompanija moglo biti zainteresovano za ovaj zakon. Kako je za Portal Analitika rekla Ana Rašović iz Unije, vjeruju da će više interesovanja pokazati kada zakon bude usvojen i da će veliki broj preduzeća pokušati na taj način da izadju iz krize.
Raspodjela gubitaka: Osim što se ne zna kada će i hoće li zakon biti usvojen i hoće li riješiti makar dio nagomilanih problema, ne zna se ni koliko će da košta-državu i banke. Ministar finansija Radoje Žugić je u nekoliko navrata saopštio da će od ovog zakona svi imati koristi, no njegovo mišljenje baš ne dijele svi oni na koje se odnosi. U NLB banci su svjesni da će u početku imati određene gubitke.
“Zamisao ovog modela restrukturisanja je da svi od učesnika, uključujući i banke, imaju određene gubitke, ali i da se stvore pretpostavke za dugoročno održivo poslovanje tih preduzeća, što bi samim tim stvorilo pretpostavke za dugoročne benefite svih učesnika u projektu, počev od zaposlenih u tim preduzećima, preduzeća, preko banaka do države”, saopšteno je iz te banke.
Damjanović kaže da je neminovno da će primjena ovog zakona koštati poreske obveznike jer je predviđeno oslobađanje od PDV-a i odlaganje plaćanja poreskog duga. Zato će, kako kaže, njegova stranka SNP, sačekati dodatna pojašnjenja u Skupštini, i tek nakon toga odlučiti da li će podržati zakon.
Posebno je pitanje može li se zakon pretvoriri u svoju suprotnost. Prevedeno: da li će priliku da im se restrukturiraju obaveze dobiti samo privilegovane kompanije, odnosno one bliske vladi, koje su i do sada nalazile načina da izbjegavaju plaćanje dugova i bankama i državi?
U Uniji poslodavaca kažu da je zakon jasan. “Predlogom zakona je jasno propisano da se nepodobnima za finansijsko restrukturiranje smatraju ona preduzeća nad kojima je pokrenut stečajni postupak, a definiše se i klasifikaciona grupa kredita dužnika za koje se može sprovesti finansijsko restrukturiranje. Stoga, pretvaranje zakona u njegovu suprotnost ne može se očekivati ukoliko se dosljedno budu primjenjivali odredbe i kriterijumi predviđeni zakonom”, kaže Ana Rašović.Korist za privilegovane firme: Damjanović, međutim, ostavlja mogućnost da i ovog puta šansu dobiju samo privilegovane kompanije. “Zakonom je predvidjeno da do restrukturiranja može doći samo uz saglasnost dužnika i povjerilaca, što znači da su u startu osujećene mnoge kompanije, tako da postoji bojazan da će ga iskoristiti samo privilegovana grupa kompanija uz pomoć banaka i uz izdašnu podršku države”, kaže Damjanović.
Predstavnici Demokrtaskog fronta su još ranije saopštili da im se sama ideja da se na ovaj način pomogne preduzećima - ne sviđa. Tvrde da se ovim pristupom ne kažnjavaju ni banke koje nijesu dobro procijenile rizik ni država, ni dužnik koji nije iskoristio kredit na efikasan način, već jedino poreski obveznici, koji sve to trebaju da plate.
Podgorički model restrukturiranja kredita uvezli smo iz Turske. Tamo je na taj način riješeno pitanje loših kredita kod 700 preduzeća. Upućeni kažu -jako imalo imajući u vidu njihovu ekonomiju. Što bi rekao Aleksandar Damjanović - vjerujem u dobru namjeru, ali sve ovo što smo vidjeli do sada, ne uliva nadu da će model zaista zaživjeti.
Vesna RAJKOVIĆ NENADIĆ
