Iako je ove godine zbog vanrednih okolnosti došlo do određenog pada u realizaciji planiranog, na kraju godine očekujemo blagi rast prihoda, na nivo od 730 miliona eura, kazao je Portalu Analitika državni sekretar u Ministarstvu turizma Predrag Jelušić.
“Zbog poplava je posjeta turista iz Srbije i BiH u prvih sedam mjeseci podbacila 3,5 odsto, odnosno 8,8 procenata, ali je posjeta u avgustu bila rekordna i očekujemo da ćemo nakon obrade podataka za osmi mjesec dobiti bitno drukčiju sliku. Očekujemo da će nakon uključivanja podataka za avgust biti obrisani svi jednocifreni minusi pojedinih tržišta. Što se tiče postsezone, prema najavama hotelski kapaciteti će do kraja oktobra biti dobro popunjeni i ako vremenske prilike budu stabilne možemo očekivati lijepe vijesti, izjavio je Jelušić.
Kiša u junu i julu, kriza u Ukrajini, poplave u regionu i devalvacija rublje od 30 procenata uticali su da u prvih sedam mjeseci, prema zvaničnim podacima Monstata, bude ostvaren minimalan rast broja turista i broja noćenja od po 0,2 odsto u odnosu na isti period lani. Ako ovome dodamo da su zimus skijališta „patila“ za snijegom i da se gost u prvoj polovini septembra mogao okupati samo ako je izašao iz smještaja bez kišobrana, stiče se utisak da su loše vremenske prilike „dirigovale“ sezonom osim u avgustu, koji je faktički „spasio stvar“.
Iako zvanični podaci Monstata za avgust još nijesu objavljeni, po posjetama nacionalnim parkovima, prometu kroz tunel Sozina i podacima sa graničnih prelaza se može naslutiti da će na godišnjem nivou teško biti ponovljena lanjska stopa rasta prihoda od turizma od tri odsto, već da smo mnogo bliži stopi rasta iz 2009. od jednog procenta. Pošto je prošle godine Crna Gora od turizma prihodovala 721 milion eura, ovogodišnji prihod vjerovatno neće preći cifru od 730 miliona. Stopa rasta prihoda od turizma u 2009. godini iznosila je jedan odsto, 2010. i 2011. 6,4 odsto, dok je ostvarena stopa rasta u 2012. bila 4,3 odsto, a lani tri odsto.
Da li je avgust spasio sezonu: Prema podacima dostavljenim Portalu Analitika iz Ministarstva turizma, nacionalne parkove je u prvih osam mjeseci posjetilo 13 odsto više turista, dok su prihodi od prodaje ulaznice porasli sedam procenata.
Kroz tunel Sozina je prošlo jedan odsto više vozila, za koliko su porasli i prihodi od putarine u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine. Promet putnika na aerodromima Golubovci i Tivat do kraja avgusta povećan je četiri odsto. Istovremeno, promet vozila na graničnim prelazima povećan je za pet procenata, ali je broj putnika smanjen za četiri odsto. Ovo može da znači da smo imali više gostiju iz udaljenijih destinacija koji su aktivno odmarali na sjeveru gdje je gro nacionalnih parkova, ali i manje posjetilaca iz okruženja (Srbija i BiH) koji preferiraju primorje. I u slučaju da se obistini smjela prognoza direktora Nacionalne turističke organizacije Saše Radovića, koji je Pobjedi kazao da bi podaci mogli po prvi put pokazati da je u avgustu ostvareno više noćenja nego u prethodnih sedam mjeseci, ni to neće biti dovoljno da se dosegne ozbiljnija stopa rasta, s obzirom da je lani ostvareno 9,4 miliona noćenja, a u prvih sedam mjeseci registrovano je nešto preko četiri miliona. Dakle, za veću stopu rasta bilo bi neophodno da do kraja godine premašimo brojku od dva miliona noćenja, što je malo vjerovatno.
Slovaci odlaze, Turci dolaze, Japanci nas otkrili: Crnu Goru je, prema podacima Monstata, do kraja jula posjetilo 686.424 turista koji su ostvarili 4.045.750 noćenja, 0,2 odsto više nego lani. Po nacionalnoj strukturi, zabrinjava prvenstveno drastičan pad broja gostiju iz Češke za 19 odsto i Slovačke za čak 47,7 procenata. Podbacila je i posjeta gostiju iz Poljske za 6,3 odsto i Njemačke za četiri procenta.
Najveći pad broja dolazaka turista registrovan je sa tržišta Luksemburga od 66 odsto i Rumunije 51 odsto, ali sa niske osnove. Upravo zbog niske osnove zabilježen je rekordan rast broja posjetilaca iz Japana (180 posto) Letonije (146 posto) Finske (108 posto) Danske (102 posto) i Bjelorusije (98 odsto). Raduje rast broja turista sa tržišta Turske za 49 odsto, Grčke 39 odsto, SAD i Australije po 29 odsto, Kanade 27 odsto i Izraela 22 odsto. Gostiju iz Rusije je bilo 11,1 odsto više bez obzira na devalvaciju valute, ali su svakako manje trošili nego prethodnih godina.
„Peglanje“ minusa: Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović kazao je za Portal Analitika da će upravo od posjete u narednom mjesecu zavisiti da li ćemo uspjeti da ponovimo prošlogodišnji rezultat.
-Mi smo trenutno, rekao bih, negdje između sezone 2012. i 2013., ali svakako nema mjesta tvrdnjama da je ovogodišnja sezona propala. Mnogi zaboravljaju da je prošla sezona bila odlična. Sportskim rečnikom rečeno, prošle godine smo pobjedili 5:0, a ove smo isto dobili, ali sa 1:0. Lani smo između ostalog imali i skok u naplati PDV-a u ljetnjim mjesecima što se nastavilo i ove godine, ali u manjem iznosu. To doživljavamo kao satisfakciju i odgovor na uporne prozivke i molbe CTU da se sistemski počne rješavati problem sive ekonomije. Da smo na tome radili od 2009. sad bi imali pola milijarde eura više u budžetu- podvukao je Radulović.Granski kongres za definisanje strategije: Profesor Ratković rekao je za Portal Analitika da će rezultati sezone biti poznati tek godinu kasnije kada se, u okviru CBCG budu svodili bilansi.
-Sjetimo se da je objektivirani prihod sektora “Hoteli i restorani” u 2012 godini iznosio svega 217 miliona, a gubitak oko 28 miliona eura (osam hotelskih preduzeća zaključilo godinu u minusu-prim.aut) Iste godine procjena direktnog doprinosa turizma po satelitskoj metodi je bila oko 336 miliona, a ukupna (direktna i indirektna) 664 miliona eurs. Za 2013 godinu su te procjene za 13,2 odsto i 14,1 odsto više.
Ali, radi se o procijenjenom doprinosu makrekonomskim agregatima, a ne o objektiviranom i raspoloživom prihodu, koji je za oko tri puta manji od bruto procjene. Svi bi bili jako srećni kada bi turizam ostvarivao oko 700 miliona stvarnog i disponibilnog prihoda, ali, nažalost, on je oko tri puta manji. Da ponovimo, procijenjeni prihod-doprinos nije i stvarni prihod, a svaki prihod nije rezultat, već samo ostatak prihoda po pokriću rashoda, u vidu bruto i neto rezultata, koj je, u slučaju turizma, hronično negativan u potonje dvije decenije- naveo je Ratković.Naglasio je da pažnju kompetentnih treba usmjeriti na sagledavanje strukturnih problema crnogorskog turizma i iznalaženja najbolje strategije da se oni što prije prevladaju.
-Čvrsto vjerujem da se oni mogu relativno brzo prevladati, ali sam još sigurniji da se oni neće prvladati ako se negiraju ili ignorišu. Treba da otvorimo stručan razgovor između svih stejkholdera u turizmu na naučnom, stručnom, upravnom i političkom nivou, kako bi se ti problem jasno prepoznali i uzeli u razmatranje. Važnost turizma za ekonomiju i društvo u Crnoj Gori, kao i dubina nataloženih problema, zahtijevaju da se održi konstruktivan granski kongres turističkih radnika i preduzetnika, uz učešće države, i razmotre, na najširem nivou, glavni problem ove prioritetne industrije. Cilj je da se javno složimo o prioritetima i obavežemo na strategiju koja će naš turizam ponovo dovesti do duge sezone, duplo većeg korišćenja kapaciteta i definitivnog izlaska iz zone gubitaka i niskih plata- zaključio je Ratković.
Za produžetak sezone 150.000 eura: Državni sekretar Jelušić je naglasio da je ministarstvo ove godine prvi put raspisalo150.000 eura „težak“ javni poziv za podršku manifestacijama koje će se održati u postsezoni (oktobar, novembar i decembar). Sredstva su bespovratna, a odobravaju se u vidu sufinansiranja organizacije skupa.
-Prepoznati smo kao destinacija sa preko 1.000 događaja godišnje. Iako su uslovi javnog poziva bili prilično strogi sa naglaskom na masovnost manifestacije, za finansijsku podršku su se prijavila 52 projekta. Sličan javni poziv planiramo da raspišemo iduće godine za podršku događajima u predsezoni (april,maj) i da zadržimo finansiranje postsezone po istim principima kao i ove godine. Dodjelom bespovratnih sredstava za sufinansiranje organizovanja tematskih skupova, kulturnih, zabavnih, gastronomskih, sportskih i drugih manifestacija želimo da ukinemo sezonalnost, podignemo konkurentnost u ovim mjesecima i budemo turistička destinacija preko cijele godine. Kampanje i akcije poput „Planinarenje i biciklizam“, „Panoramski putevi Crne Gore“, „Etnogastronomske staze“ imaju za cilj pružanje usluge gostima tokom cijele godine- naveo je Jelušić.
Preskupi parking, ležaljke i vožnja taksijem: Jelušić ističe da je tokom ljetne sezone porasla i naplata PDV-a, zahvaljujući boljoj evidenciji prometa.
-Što se tiče kritika Centralne banke na račun cjenovne politike i ocjene da postajemo preskupa turistička destinacija, smatram da se cijene moraju korigovati naniže u tri segmenta. Neprirodno je da za cijenu tročasovnog parkinga možete ručati u restoranu, a da za cijenu plažnog mobilijara možete platiti smještaj u domaćoj radinosti. Takođe, nenormalno je da za cijenu vožnje pojedinim taksijem možete platiti smještaj u hotelu. Ova tri segmenta usluga bi morala sniziti cijene, a ostale cijene su u redu, imajući u vidu da one uvijek treba da odražavaju kvalitet ponude koji se dobija za tu cijenu- ocijenio je Jelušić.
Top hoteli oslobođeni komunalija: Osvrćući se na hronični problem manjka hotelskih kapaciteta sa četiri ili pet zvjezdica, Jelušić je naglasio da je resorno ministarstvo ukinulo plaćanje komunalija za rekonstrukciju i gradnju hotelskih kapaciteta kategorije četiri i pet zvjezdica.
- Time su značajno smanjeni troškovi za investitore, pa je tokom ove godine rekonstruisano desetak hotela od Herceg Novog do Ulcinja i izgrađen hotel "Regent" u Tivtu. Brendovi kao što su „Aman“, „Regent“, „Hilton“ i nadamo se poznato svjetskom Brandu na prostoru Plavih horizonata od strane investitora „Katari diar“ će ne samo poboljšati imidž i unaprijediti vizibilnost Crne Gore kao turističke destinacije, već i obogatiti ponudu novim sadržajima. Iz hotela Regent vec je od strane gostiju istaknuta jasna potreba za postojanjem golf terena u Crnoj Gori kao neophodnoj komplementarnoj ponudi. Na takav način kvalitetni brendirani hotelski kapaciteti jasno podižu kvalitet tražnje za ostalim vidovima turističke ponude, i vrše posredan,poželjan, pritrisak na realizaciju tih sardžaja - kazao je Jelušić.
„Viz Er“ ulazi na crnogorsko tržište?! Uz poboljšanje infrastrukture, aviodostupnost Crne Gore kao destinacije, ističe Jelušić,
ostaje jedan od ključnih izazova. On je za Portal Analitika otkrio da se trenutno pregovara sa renomiranom mađarskom niskotarifnom kompanijom „Viz Er“, koja je zainteresovana za uvođenje dvije linije prema Crnoj Gori, prema onim emitivnim tržištima koja još uvijek nisu kvalitetno saobraćajno povezana sa Crnom Gorom, a izvjesno imaju znatan turistički potencijal.-Dobro je što smo sa vodećim globalnim niskotarifnim avioprevoznikom „Rajan Erom“ ranije sklopili četvorogodišnji ugovor o saradnji. Takođe, nacionalni avioprevoznik „Montenegro erlajns“ je cjenovnom politikom i otvaranjem novih tržišta znatno doprinio većoj aviodostupnosti Crne Gore. Prioritet u narednom periodu morao bi biti rekonstrukcija i širenje kapaciteta piste i aerodromske zgrade u Tivtu, jer gosti, odnosno avio kompanije uglavnom preferiraju taj aerodrom, koji je faktički i recepcija crnogorskog turizma- podvukao je Jelušić.
Bez propusta u pripremi sezone: On smatra da nije bilo propusta u pripremi sezone i da je resorno ministarstvo u saradnji sa relevantnim državnim institucijama, turističkom privredom i lokalnim upravama korektno odradilo posao.
-Uložena su značajna sredstva u održavanje i poboljšanje infrastrukture, bezbjednosti i sigurnosti turista, promociju i objedinjavanje ponude, kako bi se stvorio ambijent za postizanje što boljih krajnjih rezultata. U okviru raspoloživih sredstava uradili smo što smo mogli na pripremi sezone- rekao je Jelušić.
Diplomate promovišu turističku ponudu: Upitan za komentar odluke Vlade da zatvori predstavništva Nacionalne turističke organizacije (NTO) u Beogradu, Sarajevu, Ljubljani i Frankfurtu, Jelušić je pojasnio da je ta odluka uslovljena time što „efekti njihovog funkcionisanja nijesu korespondirali sa finasijskim izdvajanjima“, i iz razloga znatnog smanjenja budzeta NTO-a u odnosu na period njihovog otvaranja.
-Nadam se da se to neće negativno uticati na ova četiri tržišta. Cilj nam je da kroz mrežu diplomatsko-konzularnih predstavništava, koje Crna Gora ima, obezbjedimo dodatnu promociju države kao turističke destinacije. Dakle, nećemo odustati od promocije na ovim tržištima, već ćemo tražiti drugačije modele od dosadašnjeg- naveo je Jelušić.
Komšije dobro prošle: Susjedna Hrvatska je u prvih osam mjeseci ove godine zabilježila pet odsto više turističkih dolazaka i 2,3 odsto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, zahvaljujući prvenstveno odličnim rezultatima u avgustu. Tamošnji ministar turizma Darko Lorencin je nedavno izjavio da se do kraja godine može očekivati rast prihoda od turizma od dva do tri odsto.
Hrvatska je izuzetno „otvorila“ sezonu dvocifrenim rastom prihoda u prva četiri mjeseca, ali su, slično kao kod nas, razočarali jun i jul.. Hrvatska je lani imala tačno deset puta veći prihod od turizma od Crne Gore- 7,2 milijarde eura. Popularnosti ove destinacije doprinosi i globalno popularna serija „Igra prijestola“, koja se snima u Dubrovniku.
Grčka apsolutni hit: U Grčkoj se do kraja godine po prvi put očekuje više od 21 milion gostiju, što je rast od deset odsto u poređenju sa takođe rekordnom 2013. godinom. Prihod od turizma trebalo bi da se poveća na najmanje 13 milijardi eura, izračunao je Savez grčkih turističkih preduzeća (SETE).
Grčkoj je turizam glavni „lijek“ protiv krize. Zahvaljujući prihodima od turizma, na koje otpada petina nacionalnog BDP-a, projektovano je da će budžet Grčke ove godine biti 700 miliona eura u plusu. To neće ni izbliza biti dovoljno da se saniraju posljedice krize koja je dramatično povećala stopu nezaposlenosti u toj zemlji, ali je sigurno dobar signal za MMF i druge međunarodne kreditore.
Grčka nije imala problema sa vremenskim neprilikama u junu i julu, a interesantno da je ovako impresivan rezultat ostvaren iako su cijene noćenja u hotelima u julu bile 13,5 odsto veće nego u istom mjesecu prošle godine, kako su pokazali rezultati ankete koju je sproveo turistički portal „Trivago“. Međutim, treba imati na umu da Grčka od izbijanja krize 2009. godine nastoji da privuče goste niskim, pa čak i damping cijenama smještaja u hotelima i privatnom smještaju, pa se podizanje cijena u špicu sezone pravdalo time što su cijene smještaja prethodno pale i do 50 posto. Smještaj u apartmanima u domaćoj radinosti na grčkim ostrvima se i ove i prošle godine mogao naći po cijeni od pet do osam eura po osobi, zavisno od lokacije i opremljenosti. Grcima se taktika sa niskim cijenama smještaja i oslanjanjem na vanpansionsku potrošnju očito dobro isplaćuje.
Siniša GORANOVIĆ
