Glavni ciljevi projekta, koji su predstavljeni na današnjoj konferenciji za štampu, su završetak mapiranja radona u Crnoj Gori, objektivnija procjena srednje efektivne doze za stanovništvo zbog udisanja radona, edukacija stanovništva o uticaju radona na zdravlje, jačanje kadrovskih i institucionalnih kapaciteta za mjerenje i mitigaciju radona, i inoviranje nacionalne radonske legislative u cilju njenog usaglašavanja sa direktivama EU i standardima IAEA.
Pejović je istakla da je dobra ideja, koja se rodila mnogo godina prije, u pravo vrijeme realizovana, uz podršku Vlade Crne Gore i resornog Ministarstva i Međunarodne agencije za atomsku energiju, do čije saradnje im je izuzetno stalo.
"Vjerujemo da ćemo u procesu evropskih inetrgracija, osim Evropske komisije i onoga što budu njene ocjene na račun dometa koje sistem u Crnoj Gori pravi, i rezultata koje ostvarujemo, biti vrlo dragocjene i bitne prilikom konačnog odlučivanja o tome da li Crna Gora ispunjava sve uslove da može biti punopravna članica EU", kazala je Pejović.
Ona je naglasila da je veoma bitno učešće građana u projektu mapiranja radona, jer on treba da bude i pokazatelj da li građani Crne Gore jesu partneri u zaštiti životne sredine vladinim i nevladinim institucijama, te centralnim i lokalnim organima vlasti.
“Širom Crne Gore, najviše u privatnim stanovima, biće smješten veliki broj detektora koji će mjeriti koncentraciju radona i nadam se da ukoliko građani budu razumijeli jedan ovakav napor i cilj, da će se izbjeći izvjesne konfuzije koje smo u medijima stvorili i mi, sa nivoa institucija, ali i svi dušebrižnici za životnu sredinu, koji na netačan i nesistematičan način informišu crnogorsku javnost. Tako je stvoren neprijatan osjećaj nesposobnosti državnih organa da izađu na kraj sa problemima radona koji postoje svuda u svijetu", kazala je Pejović.
Državna sekretarka Ministarstva održivog razvoja i turizma je pozvala građane da aktivno participiraju u projektu jer je, kako je istakla, od njihovog interesa da shvate u kakvom okruženju žive i da li postioje određeni rizici koji mogu uticati na njihovo zdravlje.
“Participiranje građana umnogome će opredijeliti rezultate istraživanja”, naglasila je Pejović.
Prema njenim riječima odziv poslanika crnogorskog Parlamenta nije bio zadovoljavajući u odnosu na jednu anonimnu anketu koju su uputili prije nekoliko mjeseci, i svega 11 poslanika se odazvalo na upit.
Treba pitati Parlament da li se dovoljno uključuje u problematiku zaštite životne sredine, kazala je Pejović, naglašavajući važnost učešća Skupštine kada je ova problematika u pitanju.
Ona je naglasila da se problemima radona neće baviti samo kroz ovaj projekat i podsjetila da je Međunarodna agencija za atomsku energiju prepoznala važnost projekta.
Pejović je objasnila da će granične vrijednosti kao sistem validiranih podataka za radon biti polazna osnova za izradu normativnih akata.
