Polazeći od nordijskog modela saradnje između Danske, Islanda, Norveške, Finske i Švedske, u kojem, između ostalog, postoji i zajedničko tržište rada, eksperti su preporučili obrazovanje međudržavnog saveta zemalja Dejtonskog sporazuma za saradnju u zapošljavanju, kaže Aleksandar Popov, direktor novosadskog Centra za regionalizam i kopredsjednik Igmanske inicijative.
Taj savjet bi trebalo da radi na analizi postojećih propisa i prakse kako bi se izradila deklaracija kojom bi bili obuhvaćeni polazni elementi za utvrđivanje zajedničkih smjernica saradnje, razvoja politika zapošljavanja i utvrđivanja pravno uređenog tržišta rada.
Zadatak bi bio i stvaranje uslova za prilagodljivo i efikasno tržište rada, olakšano poslovanje, unapređenje položaja radnika i zaštitu radnih prava. Na ovaj način bi postojala bolja preglednost radnih migracija i uspostavio bi se bolji sistem suzbijanja rada na crno, što je zajednički interes svih država.
Posebno je istaknuto da bi sklapanje bilateralnih sporazuma u oblasti rada i zapošljavanja između četiri zemlje bilo korak koji bi mogao znatnije da unaprijedi poslovnu saradnju i zapošljavanje. Ti sporazumi trebalo bi da budu zasnovani na realnoj procjeni ponude i potrebe za određenim profilom radnika i da sadrže konkretne uslove pod kojima će se odvijati migracija radne snage, ali i precizno definisane načine zaštite radnika migranata.
Dokument Igmanske inicijative o slobodi kretanja radne snage na prostoru četiri zemlje ima podršku ambasade Danske u Srbiji. Uvjereni su i da je prenošenje nordijskog modela saradnje, na čemu rade već tri godine, moguće i u zaštiti životne sredine, energetici, privrednoj saradnji i kulturi.
U Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i BiH zvanično je nezaposleno više od 1.700.000 ljudi. U Srbiji je bez posla 770.000 ljudi, u BiH 560.000, u Hrvatskoj 380.000, a u Crnoj Gori 35.000 građana.
(Politika)
Foto: B 92
