Ubica je frizer Aron Kosminski, poljski Jevrejin koji je početkom osamdesetih godina 19. vijeka sa porodicom pobjegao u London, bježeći od ruskog pogroma.
Za Kosminskog se najsigurnije vjerovalo da je “ubica iz Vajtčepela”. Opisan je kao mentalno bolestan, paranoidni šizofrenik koji mrzi žene, sklon “samo-iskorišćavanju” – što je bio tadašnji termin za masturbaciju. Ipak, tvrdi se da policija nije imala dovoljno dokaza da optuži Kosminskog, uprkos tome što je identifikovan od strane svjedoka, ali ga je poslala u mentalnu ustanovu u kojoj je ostao do smrti.
Ovaj ubica sijao je strah na ulicama Londona, a odgovoran je za najmanje pet brutalnih ubistava u Vajtčepelu, istočnom dijelu britanske prijestonice, davne jeseni 1888. godine. Žrtve su bile žene koje su se bavile prostitucijom, a Trbosjek ih je ubijao tako što im je prerezao grkljan, a zatim sakatio, odstranivši im neke organe. Smatra se da je odgovoran za još 13 sličnih ubistava u tom periodu. Problem je bilo utvrđivanje, s obzirom da zbog mnogih nasilnih napada na žene, policiji je tada bilo jako teško da ustanovi jesu li žrtve Trbosjekove ili ne.
Karakteristike njegovih ubistava su: duboki prorezi grla, snažna sakaćenja abdominalnih i genitalnih organa, odstranjivanje unutrašnjih organa, kao i snažna sakaćenja lica.
Šal pronađen pored tijela Katerine Edouz, jedne od žrtava, pored njene krvi sadržao je i krv ubice, pokazala je DNK analiza. Ovo epohalno otkriće djelo je biznismena Rasela Edvardsa (48), koji je kupio pomenuti šal na aukciji, i odmah nakon toga zatražio stručnu pomoć doktora Jarija Luhelainena, svjetski priznatog eksperta za analizu genetskih dokaza zločina iz davne prošlosti. Ovaj finski doktor je predavač na univerzitetu u Liverpulu, i važi za jednog od najstručnijih ljudi na svijetu u ovoj oblasti.
Koristeći inovativne tehnike analize, doktor Luhelainen uspio je da izdvoji 126 godina star DNK uzorak iz šala, uporedivši ga sa DNK uzorcima osumnjičenih i osuđenih za ubistvo Edouzove, a poklapanje je bilo stoprocentno.
- Bio je mart 2007. godine kada sam spasio taj braon-plavi šal na aukciji u Beriju. Bio je mnogo ljepši i očuvaniji od svih predmeta povezanih sa Trbosjekom. Rekli su mi da je pronađen pored jedne od Džekovih žrtava, Ketrin Edouz. Žarko sam želio taj šal, i bio sam spreman da platim popriličnu svotu novca za njega. Ipak, ni u najluđim snovima nisam mogao da zamislim da će taj odrpani komad tkanine biti ključ za razotkrivanje identiteta jednog od najozloglašenijih ubica na svijetu – počinje svoju priču Rasel Edvards.
- Prije ovoga bio sam još jedan amaterski detektiv koji je iz hobija bio zaluđen slučajem “Trbosjek”, a moja opsesija pojačala se pošto sam odgledao film "Iz pakla", sa Džonijem Depom u glavnoj ulozi, koji govori o ovom ubici - kaže Rasel.
Priča o šalu počinje odmah nakon ubistva nesrećne Ketrin, dakle 1888. Pronašao ga je policajac Alfred Long, na stepeništu stambene kuće u ulici Goulston. Na zidu iznad stajala je poruka napisana bijelom kredom, koja je glasila: "Jevreji su ti koji neće biti okrivljeni ni zbog čega" (eng. The Jews are the men that will not be blamed for nothing). Kasnije u stanici, Amos Simpson, narednik u policiji, zamolio je nadređene da mu dozvole da odnese šal svojoj kući kako bi ga poklonio svojoj ženi, krojačici. Nevjerovatno je da nikada nije opran, a prenosio se sa generacije na generaciju sve do Dejvida Melvila, Amosovog potomka, koji ga je prodao na aukciji. Počeo sam sa istraživanjem 2011. godine, a doktor Luhelainen je koristio specijalne metode napredne fotografije kako bi ustanovio gdje su se nalazile fleke od krvi, koje su tokom više od jednog vijeka izbledjele. Ono što smo otkrili bilo je zapanjujuće. Nisam mogao da spavam danima, i osjećao sam nevjerovatno uzbuđenje i ponos. Učinili smo dobro djelo - završio je svoju ispovijest za Dejli Mejl Rasel Edvards.
Poslije ovog otkrića, sigurno je da neće dugo trebati holiduskim filmadžijama da snime blokbaster o ovom slučaju, a ni novi bestseleri neće izostati. Ipak, tema je savršena za tako nešto: najpoznatiji serijski ubica i misterija stara čitavih 126 godina.
(blic.rs)
