Profesorice na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Rajka Glušica i Tatjana Bečanović oštro su kritikovale otvaranje Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Glušica je kazala da je "rang lista Fakulteta na Cetinju puki spisak prijavljenih kandidata, bez kriterijuma, bodova i podataka", te da je riječ o "nepotrebnom rasipanju novca poreskih obveznika za organizaciju jedne kadrovski i naučno rizične institucije". Njena koleginica dr Tatjana Bečanović izjavila je juče da će se "na Cetinju dijeliti lažne diplome", te da je "više nego sramno ali i nezakonito, učešće pojedinih profesora, njihovih kolega sa Filozofskog fakulteta u ovoj prevari".
Čirgić ističe da su izjave profesorica sa Studijskoga programa za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti u Nikšiću isuviše neozbiljne i degutantne i, kako je kazao, govore samo o nivou kulture i vaspitanja onih koje ih izriču.
„Zaista bi teško bilo i u mnogo manje razvijenim društvima naći univerzitetske profesore koji se javno spuštaju na njihov nivo“, kaže Čirgić.
On ističe da je Fakultet na čijem je čelu samostalna visokoškolska i naučnoistraživačka institucija, koja funkcioniše izvan Univerziteta Crne Gore.
„Iza tobožnje brige tih dviju profesorica za finansijska sredstva crnogorskih poreskih obveznika zapravo se krije vapaj za izgubljenim dugogodišnjim monopolom i ničim zasluženim privilegijama. Fakultet za crnogorski jezik i književnost osnovala je Vlada Crne Gore u skladu sa svojim ingerencijama i zakonskom regulativom. Da bi Fakultet počeo s radom, moralo se proći kroz složenu proceduru dobijanja akreditacije i licence, što je podrazumijevalo između ostaloga i obezbjeđivanje adekvatnih prostornih, kadrovskih, tehničkih i drugih uslova. Na FCJK predavaće afirmisani stručnjaci iz Crne Gore i okruženja. Samo na prvoj godini nastavu (predavanja i vježbe) izvodiće sedam doktora nauka, tri magistra i tri doktoranda“, kaže naš sagovornik.
Prema njegovim riječima rang lista upisanih studenata data je u skladu s propisanim pravilima i odraz je velikog interesovanja i povjerenja u tek osnovani Fakultet.
„Kad se pri tome ima u vidu da je naš prvi konkurs za upis studenata raspisan pred sam kraj avgusta, kad je Univerzitet Crne Gore organizovao čak treći upisni rok, onda je jasno da je saopštenje pomenutih dviju profesorica samo pokušaj da još jednom obmanu javnost. Njihov je vapaj izazvan i time što sigurno znaju da se jedan dio njihova kolektiva već raspitivao za angažman na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost", ističe Čirgić.
Komentarišući izjavu profesorica da je u pitanju „neonacistička jezička avantura“, Čirgić ističe da je govor mržnje kojim prozivaju kolektiv Fakulteta za crnogorski jezik i književnost zbog navodnoga neonacizma potvrda njihovog nivoa kulture i vaspitanja.
„Tezom da crnogorski jezik nije autohton u Crnoj Gori zapravo potvđuju svoje ideološke pozicije. Ako crnogorski jezik ovđe nije autohton, onda bi morale javnosti kazati koji je to autohtoni jezik u Crnoj Gori. Proizašla iz velikosrpske lingvističke škole, a zatim, usljed nedostatka minimuma naučnih referenci, odbačena od te iste škole, Glušica crnogorski jezik tretira na isti način na koji ga je tretirala prije dvadesetak godina", kaže Čirgić.
On naglašava da nerado komentariše njihove izjave jer nijesu iz domena njegove struke.
„Jezičkim repertoarom ove izjave više naliče kakvim palanačkim nesuvislostima no akademskom diskursu. Univerzitetski profesori svoje znanje i stručnost pokazuju na naučnim skupovima, u studijama, radovima i knjigama. Pomenute dvije profesorice, u nedostatku toga, svoje prisustvo u javnosti obezbjeđuju medijskom halabukom i prizemnim dezavuisanjem auditorijuma. Dalje komentarisanje njihovih izjava vodilo bi spuštanju na njihov nivo, a ozbiljan čovjek to sebi ne smije dozvoliti. Suviše su one neozbiljni sagovornici za ozbiljne teme koje nameću“, zaključuje Čirgić.
