Ona je naglasila da je ekonomska nezavisnost nosilaca sudijske funkcije preduslov svake druge samostalnosti i garancija nesmetanog rada.
Prema njenim riječima broj sudija treba utvrđivati korišćenjem kriterijuma broja predmeta, a ne brojem sudija po glavi stanovnika, jer je nesporno da je priliv predmeta, naročito građanskih, u svakoj sudijskoj godini sve veći i da su crnogorske sudije opterećene velikim brojem predmeta.
„Ono što vidim kao dugoročno rješenje problema jeste ravnomjerna opterećenost svih sudija u Crnoj Gori, odnosno delegacija predmeta iz opterećenih u manje opterećene sudove, primjena mjera dobrovoljnog trajnog upućivanja sudija, kao i razvijanje sistema mjerenja radnog opterećenja sudija“, ocijenila je ona.
Medenica je naglasila da Crna Gora hoće efikasno sudstvo, te da su za to potrebni procesni zakoni koji garantuju brz, kvalitetan, primjenjiv postupak sa potpunim poštovanjem konvencijskih prava, što je uzrokovalo i nove prijedloge za izmjenu procesnog krivičnog zakona.
„Najbolji sistemi su oni koji često ne mijenjaju zakone, ali mi smo u pregovaračkom procesu i mnogo potrebnog, a mnogo nametnutog je pred nama. Kako ćemo se snaći, ostaje kroz implementaciju novina da ocijenimo“, navela je ona.
Oredsjednica Vrhovnog suda je između ostalog istakla da tužilačke istrage treba da budu kvalitetne sa dokazima u prijedlogu, koji daju optužnici prolaz kroz njenu kontrolu, odnosno brz i efikasan postupak suđenja i konačnost sudsku presudu.
„Vijeća za kontrolu optužnice moraju biti posebno posvećena ispitivanju zakonskih uslova za prolazak optužbe, što ne znači da potvrđena optužba mora biti i osuđujuća presuda. To bi bio nepravnički pristup i derogacija glavnog pretresa kao raspravnog sredstva“, pojasnila je ona.
Odgovarajući na pitanje kako ojačati komunikaciju sudova sa medijima Medenica je kazala da joj je namjera da su kroz projekat sa Misijom OEBS u Crnoj Gori, ali i sa drugim potencijalnim partnerima, svi portparoli u sudovima posebno obuče za rad sa javnošću, kao i sudije koje će praviti sažetak odluka u predmetima pod posebnom pozornošću javnosti, kako bi javnost u Crnoj Gori dobila pravovremenu, punu informaciju na lako razumljivom jeziku, bez opterećenosti stručnim pravnim terminima koji su neshvatljivi običnom građaninu.
„Mišljenja sam da će jedino takvim novim, proaktivnim pristupom sudovi unaprijediti transparentnost svog rada i tako na duži rok podići povjerenje građana u svoj rad. Nastaviću na promovisanju dostupnosti Vrhovnog suda i drugih sudova kroz realizaciju aktivnosti „Otvorena vrata“, kako bi rad i rezultate rada sudova približili studentima pravnih fakulteta, rezidentnim ambasadorima, ali i učenicima srednjih škola, penzionerima, predstavnicima relevantnih nevladinih organizacija i slično“, smatra ona.
Izvor: Pobjeda
