Dio Jadransko-jonske autoceste na južnom Jadranu gradiće se kao nastavak A1, ali najvjerojatnije ne preko Neuma i Dubrovnika, nego preko Počitelja i Trebinja, odakle će nastavljati prema Crnoj Gori i Albaniji. Turistička središta, uključujući Dubrovnik, te aerodrom u Čilipima s tim bi autoputem trebali da budu povezani brzim cestama - ističe izvor Jutarnjeg lista.
To znači da Dubrovnik i krajnji jug Hrvatske s ostatkom zemlje i EU-om, po svemu sudeći, i neće biti spojeni autoputem, nego postojećom Jadranskom magistralom. Ona će, međutim, na nekim mjestima biti pretvorena u brzu cestu, odnosno dobiće još jednu traku, a na nizu lokacija u planu je i gradnja obilaznica. Hrvatskoj, dodaje izvor, ostaje prioritet i gradnja Pelješkoga mosta, čime će se omogućiti brži put prema Dubrovniku zaobilaženjem Neuma i tamošnjh graničnih prelaza. Uvijek ostaje i mogućnost da Hrvatska sama izgradi autoput do Dubrovnika, ali ona neće imati karakter međunarodne prometnice, piše list.
Očekivano razočaranje
Iako nastavak Dalmatine, koja je nedavno stigla do Ploča, autocestom preko Popova polja u BiH teško može naići na oduševljenje na krajnjem jugu zemlje, dio stručnjaka tvrdi da je to, s obzirom na uzak kopneni prostor koji na tom dijelu pripada Hrvatskoj i konfiguraciju terena, najbolje rješenje.
Put zemalja regije u EU vodi i njihovim prometnim povezivanjem s EU-om. Istovremeno, to je jasna poruka da im je mjesto u EU - jednoglasni su sugovornici Jutarnjeg. Najveći dio tog autoputa preko hrvatske teritorije ionako je već izgrađen: preostaje još gradnja od Križišća do Žute Lokve (ako se od toga ne odustane), kao i spoj Rijeke s Trstom, za što treba osigurati saradnju susjedne Slovenije.
Gradnja Jadransko-jonskog autoputa bila je jedna od glavnih tema jučerašnjeg sastanka premijera Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije u Cavtatu. No, susret
Zorana Milanovića,Vjekoslava Bevande,
Mila Đukanovićai
Edija Rameu cavtatskom restoranu Leut samo je uvertira u puno značajniju konferenciju o zapadnom Balkanu koja se krajem sedmice, pod patronatom njemačke kancelarke
Angele Merkel,održava u Berlinu.
Cilj je da premijeri zemalja regije na berlinskoj konferenciji pred njemačku kancelarku izađu s predlogom stvaranja posebnog fonda iz kojeg bi se do 2020. godine finansirala izrada projektne dokumentacije za dijelove Jadransko-jonske autoceste u BiH, Crnoj Gori i Albaniji. Gradnja autoputa u tim zemljama mogla bi početi tek nakon što se izradi projektna dokumenatcija, što znači da je njen završetak izgledan tek 2030. ili čak kasnije, piše Jutranji.
foto: jutarnji.hr
