U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, a na osnovu sporazuma koji je početkom ove godine ministar Petar Ivanović potpisao sa zvaničnicima Bavarske, grupa od 50 pčelara iz Crne Gore, zajedno sa predstavnicima Ministarstva, boravila je protekle sedmice u toj njemačkoj pokrajini, poznatoj po visokom stepenu razvoja pčelarstva. Studijska posjeta organizovana je, upravo, sa ciljem da se naši pčelari, predvođeni Savezom pčelarskih organizacija, dodatno edukuju i vide na koji način rade njihove kolege u zemljama EU, kako bi se na vrijeme pripremili za nastup na tom tržištu.
Iako pčelarstvo u Bavarskoj ima dužu tradiciju i praćeno je primjenjenim istraživanjem i savremenim tehnologijama, zahvaljujući kojim je preraslo u industrijsku proizvodnju, crnogorski pčelari su mogli da izvuku značajna iskustva, kako bi nadogradili dobru osnovu – proizvodnju visokokvalitetnog meda. Obilasci državnog Instituta za med, odnosno Stručnog centra za pčelarstvo, oglednih pčelinjaka, zatim jednog od najvećih njemačkih pčelara, preduzeća za otkup, pakovanje i prodaju meda, bili su prilika da se pčelari iz Crne Gore uporede na kom nivou se bave pčelarenjem, da vide nove detalje u tehnici pčelarenja koje bi mogli da primijene. Posebno je bilo važno da dobiju ideje za nove proizvode na bazi meda koje donose veću zaradu, ali i ono što im može poboljšati plasman, a to je način pakovanja i ambalaža.
Posjeta je bila značajna i sa aspekta spoznaje novih trendova u pčelarenju. Iako Crna Gora, za sada, nema problem sa opadanjem broja pčelinjih društava, korisno je bilo iskustvo Njemačke, koja je jedna od brojnih zemalja koje se suočavaju sa tim problemom. Upravo zbog toga trend razvoja pčelarstva u toj zemlji, nije više inspirisan samom proizvodnjom meda i prinosima, već očuvanjem broja pčela, odnosno obezbjeđivanjem oprašivanja, kao uslova opstanka prirode. „Kada pčelama nije dobro, nije dobro ni prirodi“, kazao je vođa Stručnog centra za pčele i pčelarstvo u Vicburgu, Štefan Berg. On je pojasnio da ta institucija na naučnim osnovama pomaže njemačkim pčelarima u uzgoju pčela, prevashodno da selekcijom dobiju matice, a potom i pčele koje će biti mirne, produktivne i otporne na bolesti, ali da je glavni zadatak održati brojnosti pčela kao glavnih oprašivača. Kao rezultat tog nastojanja, kako se moglo čuti prilikom posjete Bavarskoj, stvoren je novi trend „urbanog pčelarenja“. Sve više je mladih pčelara koji uzgajaju pčele na krovovima zgrada i nebodera, na terasama, a sve sa ciljem da se na taj način ukaže na važnost postojanja pčela u prirodi.
U dostignuća njemačkih pčelara delegacija iz Crne Gore uvjerila se prilikom posjete pčelaru Matijasu Ulmanu u gradu Hanau, koji je svoj porodični biznis organizovao u okviru preduzeća za proizvodnju, preradu i prodaju meda i proizvoda na bazi meda. Ulman, koji se pčelarenjem bavi od svoje devete godine, sada ima oko 1.000 pčelinjih društava, seli ih po cijeloj Bavarskoj i godišnje proizvodi prosječno 60 tona meda. U ponudi ima 14 vrsta meda, a proizvodi i više vrsta drugih pčelinjih proizvoda, kao što su svijeće, ukrasi, kozmetika, medne rakije, sirće, slatkiše, ljekovite preparate i druge proizvode. Osim obima proizvodnje i asortimana proizvoda, ono što je posebno oduševilo goste iz Crne Gore bila je organizacija posla u odvojenim pogonima, sa savremenim, kompjuterizovanim mašinama i opremom, do nivoa da se sav posao i fizički olakša pčelaru. Uz to u pogonu se uglavnom koriste obnovljivi izvori enegrije. Ono što bi crnogorski pčelari mogli primijeniti iz iskustva njemačkog kolege je i njegov pristup tržištu. Ulman dobar plsman, kako je rekao, ostvaruje kroz direktan kontakt sa kupcima, prodajom na pijaci, u trgovini na gazdinstvu, božićnim sajmovima, i organizovane prezentacije na imanju u dvorištu svoje kuće.I pored visokog nivoa razvoja pčelarstva, Njemačka uspijeva da podmiri samo 20 odsto potreba svog tržišta. Ostalo uvozi. Med se uvozi iz cijelog svijeta, ali i to su u ovoj zemlji okrenuli u svoju korist. U to se delegacija iz Crne Gore uvjerila obilaskom kompanije „Breitsamer and Ulrich“, koja pakuje ne samo med njemačkih pčelara, nego ga i uvozi iz cijelog svijeta, gdje god ocijene da je med dobrog kvaliteta. Proizvode 120.000 tegli dnevno, sa asortimanom od 1.000 artikala, lijepo upakovih, koji kao takvi imaju veću vrijednost. Istovremeno posjeduju laboratoriju u kojoj se med analizira na oko 300 parametara. Posjeta ovoj kompaniji, potvrdila je da šansu za izvoz meda imaju i crnogorski pčelari.
Pčelari iz Crne Gore su u Bavarskoj posjetili i trgovine pčelarske opreme, gdje su se uvjerili u njen visok kvalitet.
Zaključak naših pčelara, nakon posjete Bavarskoj, je da ne zaostaju u dijelu tehnike pčelarenja, ali da bi im potpora struke i savjetovanja bila značajna za uzgoj pčela, unapređenje proizvodnje i poboljšanje plasmana. „Imamo veliku podršku od Ministarstva u dijelu infrastrukture. Kuća meda koja se radi u Danilovgradu biće centar koji će objediniti sadržaje koji su nam potrebni. U tom dijelu biće značajna njena edukativna funkcija, ali očekujemo da se u naš sektor više uključi struka, savjetodavna sližba, veterinarska služba, poljoprivredni fakultet, kako bi valorizovali proizvodnju meda visokog kvaliteta, koji će kao takav imati šansu na evropskom tržištu“, ocijenio je na kraju posjete predsjednik Saveza pčelarskih organizacija CG Radule Miljanić.
Ohrabrenje da nije suviše teško ispoštovati evropske standarde u pčelarstvu, naši pčelari su dobili od kolega iz Slovenije, prilikom posjete njihovoj Pčelarskoj kući u Ljubljani, koju su, ne po prvi put, obišli na putu do Bavarske.
