- Valorizaciji Skadarskog jezera i rijeke Bojane, kao zajedničkim resursima dvije zemlje, posvećujemo posebnu pažnju u okviru bilateralnih odnosa i saradnje Crne Gore i susjedne Albanije. Zato ćemo raditi na otvaranju brodske linije od Virpazara do Skadra, na uspostavljanju željezničke veze od Skadra preko Podgorice do Kolašina i produbljivanja korita rijeke Bojane. Turistički potencijali jezera nijesu u mjeri u kojoj ljepota jezera zaslužuje. Postoje turistički obilasci jezera i pružanje restoranskih usluga, ali nedovoljno za potpunu valorizaciju potencijala – kaže Škatarić i dodaje da se svi planovi baziraju na održivom razvoju i zaštiti životne sredine.
- Planirano je da se otvori plovni put od Bara do Virpazara preko Bojane, što bi dodatno podstaklo prmociju ovog regiona. U cilju realizacije novih i nastavka aktuelnih projekata, posebno će doprinijeti privlačenje sredstava iz fondova IPA. Svemu tome značajan doprinos daće i izgradnja mosta na Bojani, dok će nasipi na toj rijeci - postavljeni prevashodno u preventivne svrhe – otvoriti mogućnost i za plovidbu, kao i za izgradnju infrastrukturnih objekata, marina, ugostitetljskih i smještajnih objekata, kako sa crnogorske tako i sa albanske strane – navodi Škatarić.
On naglašava strategiju razvoja saobraćaja Crne Gore. Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je kao jedan od prioriteta odredilo revitalizaciju Luke Virpazar u cilju valorizacije ekonomskih potencijala jezera.
- Projekat valorizacije podrazumijeva rekonstrukciju pristanišnih kapaciteta i otvaranje graničnog prelaza za međunarodni jezerski putnički saobraćaj u Virpazaru. Lokalna uprava pružiće podršku i svakoj ideji turističke, ali i drugih organizacija, a koje se tiču revitalizacije Rijeke Crnojevića, jer ne treba zaboraviti da je ona tokom prošlosti predstavljala značajan centar koji je svojevremeno imao i svoju samoupravu – ističe direktor NP Skadarsko jezero.
Škatarić navodi i da je na području tog nacionalnog parka smanjena gradnja objekata bez građevinske dozvole, dok je gradnja pomoćnih objekata za smještaj stoke i sijena povećana „kao rezultat socijalnih prilika“.
- Prošle godine inspektorima zaštite su dostavljene 83 prijave bespravne gradnje. Inače, zbog informisanosti stanovnika, odnosno investitora, na zaštićenim područjima se može graditi isključivo sa građevinskom dozvolom. Takođe su na smanjenje bespravne gradnje uticale i izmjene i dopune Krivičnog zakona kojima je propisano da građenje bez građevinske dozvole predstavlja krivično djelo za koje je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina – zaključio je Škatarić.
Foto: montenegro.travel
