On je kazao da će zemlje pogođene sankcijama svakako tražiti alternativne načine da ne bi prekidale robne tokove.
“To smo već imali prilike da vidimo, a i to je logika brzog prilagođavanja biznisa”, rekao je Kostić agenciji Mina-business.
Sa tog aspekta, kako je dodao, moguće je da se za to iskoristi i Crna Gora.
“Naravno, sve to poskupljuje trgovinu pa iz toga mogu nastati inflacioni pritisci a i izvjesna oskudica koja je pratilac sankcija, djelovaće u tom pravcu”, smatra Kostić.
Predsjednik Rusije, Vladimir Putin potpisao je ukaz o primjeni određenih specijalnih ekonomskih mjera u trajanju od godinu, a odnose se na zabranu ili ograničen uvoz određenih vrsta poljoprivrednih proizvoda, sirovina i proizvoda namijenih prodaji država koje su donijele odluku o uvođenju ekonomskih sankcija ruskim preduzećima i građanima ili su se pridružile takvim odlukama.
Odlukom ruske Vlade zabranjen je uvoz određenih proizvoda iz zemalja članica EU, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Australije, Kanade i Norveške.
Na pitanje da li se to što je Crna Gora podržala sankcije može negativno odraziti na državu, odnosno na neku privrednu granu kao što je turizam, Kostić je odgovorio da obični ljudi znaju da male zemlje skoro da i ne prave izbore.
To je, kako je dodao, privilegija velikih.
“
One su, kako je naveo, moguće, ali ne u većem obimu.
Iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija saopšteno je da se Crna Gora ne nalazi na spisku zemalja prema kojima su uvedene sankcije Vlade Ruske Federacije. Na objavljenom spisku proizvoda zabranjenih za uvoz u Rusiju, kako je objašnjeno, nema proizvoda iz Crne Gore.
Crna Gora u tu državu najviše izvozi vino i meso.
(MINA-BUSINESS)
