Podsjetimo, Ministarstvo gospodarstva (ekonomije) Hrvatske je sredinom juna stavilo do znanja Crnoj Gori da prvobitno predložena trasa energetskog povezivanja naše države sa Italijom podmorskim kablom sporna jer prolazi kroz dio podmorja na kojem će biti vršena istraživanja nafte i gasa.
Prema načelnom dogovoru, trasa kabla će se pomjeriti istočno, biće duža za oko petinu, a projekat će biti skuplji 60 do 80 miliona eura. Izvjesno je da će rokovi gradnje biti pomjereni za makar pola godine.
Tako će vrijednost kabla porasti na više od 900 miliona eura, od čega 800 miliona eura obezbjeđuje italijanska strana, a ostatak CGES.
Prema slovu sporazuma o gradnji potpisanog novembra 2010.godine, Terna je odgovorna za izgradnju postrojenja na italijanskoj teritoriji, kao i za kabl u dijelu crnogorskog primorja. Crna Gora je odgovorna za poboljšanje povezane distributivne mreže u okviru naših granica i za komunikaciju sa susjednim zemljama, Srbijom i Bosnom, kako bi se unaprijedila dodatna mrežna infrastruktura na mjestima gdje je albanska strana već postavila potrebnu infrastrukturu. U tom smislu u toku su radovi na postovljanju dalekovoda na relaciji Latva Grbaljska –Pljevlja.
Prema planu, kabl bi trebalo da je postavljen do 2016. godine, sa postrojenjem na crnogorskoj strani čije građenje je planirano za jesen ove godine.
Prema podacima iz CGES-a, tokom ove godine trebalo bii u projekat da bude uloženo oko 20 miliona eura. U realizaciji projekta podmorskog kabla, CGES će u ukupnoj investiciji učestvovati oko 20 odsto, s tim što je gro sredstava obezbijeđeno kroz kreditne aranžmane sa Njemačkom razvojnom bankom (KfW) i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD). Prva struja kroz kabl bi pogla da prođe početkom 2017.godine.
P.Z.
