Podgorica će konačno dobiti pravi muzej

Krajem prošle godine za direktora Centra savremene umjetnosti Crne Gore imenovan je doskorašnji dekan Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, vajar Nenad Šoškić. Kako je krajem marta najavio, među ovogodišnjim prioritetima institucije na čijem je čelu su predstavljanje poznatih umjetnika i povezivanje sa sličnim institucijama regiona, renoviranje galerijskih prostora CSUCG i, konačno, raspisivanje javnog konkursa za idejno rješenje Muzeja savremene umjetnosti.

U razgovoru za Portal Analitika, Šoškić precizira što će se sve dešavati pod okriljem ove kuće u narednih godinu dana. Kada je riječ o obnavljaju prostora u kompleksu Dvorca Petrovića na Kruševcu koji pripadaju ili koje koristi CSUCG, proces bi krajem godine treba da bude završen, a to se prevashodno odnosi na prizemlje i potkrovlje samog dvorca.

-U botaničkoj bašti je već specifičnije: radimo jedan mali kafe-restoran i galeriju, i to će biti novi sadržaj kako u parku, tako i u Dvorcu Petrovića, koji će biti zanimljiv. Ideja je da zadržimo posmatrača, gosta. Oni koji dođu da pogledaju izložbu, sada će moći da provedu sat duže u Centru.

No, uskoro će oči javnosti biti uprte u još jedan značajan projekat vezan za prezentaciju, prije svega, crnogorskih umjetnika i njihovog stvaralaštva. Riječ je o Muzeju savremene umjetnosti za koji je ove godine već opredijeljeno 60.000 za projektnu dokumentaciju.

-Definisanje projektnog zadatka Muzeja je nešto što je takođe veoma važno, jer moramo da znamo kakav će da bude taj muzej, koja je mjera, ciljna grupa i koji su njegovi ishodi - što treba da donese gradu i državi, publici, građanstvu. I upravo radimo na tome. U novembru planiramo okrugli sto koji ćemo raditi zajedno sa Fondacijom Petrović Njegoš. Očekujemo desetak gostiju iz inostranstva – arhitekte, direktore muzeja – upravo da bi se otvorila ova tema – kaže Šoškić.

A prije nego što se nastave radovi, Dvorac Petrovića će ugostiti jednog našeg umjetnika mlađe generacije. Riječ je o izložbi Aleksandra Đuravčevića u prvoj sedmici novembra.

-To je umjetnik koji je studirao na Cetinju, pa je završio školu u Firenci, i sada je profesor na prestižnoj Školi umjetnosti Hunter Koledža u Njujorku i stvaraoc koji je vrlo aktuelan. On izlaže u Londonu, Madridu, Barseloni, širom SAD... Na toj izložbi očekujemo vrlo zanimljive goste: desetak istoričara umjetnosti iz Španije, Italije, SAD, zatim kuratora, galerista... Biće to vrlo zanimljiv projekat i njime završavamo program ove godine – najavljuje direktor CSUCG.

ANALITIKA: Dio radova u Dvorcu Petrovića na Kruševcu je završen. Na čemu još treba da se radi i koliko će ti radovi trajati?

ŠOŠKIĆ: Riječ je o radovima koje sprovodi Direkcija za javne radove - rekonstrukcija prizemlja i potkrovlja i takozvane botaničke bašte, gdje je nekada bio depo. Tender je raspisan i sada se  bira izvođač radova. Radovi će biti gotovi do kraja godine, ali kada tačno – mi ne znamo. Ono što znam jeste da se u novembru sigurno neće raditi na Dvorcu, zato što tada planiramo veliku izložbu. Računam da radovi neće početi prije kraja novembra, a rokovih njihovog završetka zavise od učesnika na tenderu. Za prizemlje, koja je galerija, to podrazumijeva rješavanje ventilacionog i klimatizacionog sistema i nove rasvjete. Nije to neki preveliki zahvat, ali se čeka nabavka cijele opreme. U potkrovlju će se isto raditi ventilacija i klimatizacija kako bi se napravio depo. U botaničkoj bašti je već specifičnije: radimo jedan mali kafe-restoran i galeriju, i to će biti novi sadržaj, kako u parku tako i u Dvorcu, koji će biti zanimljiv.

ANALITIKA: Da li je namjera da se u takvom prostoru prezentuju novi stvaraoci i da se, na neki način, dijelom popuni budžet CSUCG?

ŠOŠKIĆ: Ideja je da zadržimo posmatrača, gosta. Oni koji dođu da pogledaju izložbu, sada će moći da provedu sat duže u Centru, da imaju gdje da sjednu, popiju kafu. Naravno da tu postoji i zarada, ali je to sekundarno. Imperativno je da postoji dodatni sadržaj gdje će gosti moći da ostanu. Neće to biti ni kafana, ni restoran, niti klub, nego mjesto koje će biti tiho, bez muzike, ali će imati, recimo, pristup Internetu. Suština je da publiku zadržimo u ovom divnom parku.

ŠOŠKIĆ: Ono što znamo definitivno jeste da je za ovu godinu predviđeno nekih 60.000 eura za projektnu dokumentaciju. Naravno, još ne znamo koje su moguće lokacija za Muzej. Definisanje projektnog zadatka je nešto što je takođe veoma važno, jer moramo da znamo kakav će da bude taj muzej, koja je mjera, ciljna grupa i koji su njegovi ishodi - što treba da donese gradu i državi, publici, građanstvu. I upravo radimo na tome. U novembru planiramo okrugli sto koji ćemo raditi zajedno sa Fondacijom Petrović Njegoš. Očekujemo desetak gostiju iz inostranstva – arhitekte, direktore muzeja – upravo da bi se otvorila ova tema. Mi ćemo već do tada imati naš projektni zadatak, koji ćemo tada, faktički, da „propustimo“ kroz razmišljanje ljudi koji su mnogo više od nas u tome, i koji će nam dati korisne savjete da ga dalje definišemo na pravi način.

Želimo da napravimo nešto što je po mjeri Crne Gore, što je održivo, živo i što će biti odgovarajuće. Jer, nama ne treba ni „Žorž Pompidu“, ni „Gugenhajm“, već Muzej savremene umjetnosti shodno našim potrebama i onome što jeste Crna Gora. Ne treba da pravimo ni muzej kakav imaju Beograd i Zagreb. Eto, bile su brojne polemike oko zagrebačkog MSU, toga koliko je koštao... To jesu veliki projekti, ali ne znači oni moraju da koštaju puno. Važno je da ih definišemo i stavimo u odgovarajuće okvire i tako svedemo mogućnost greške na najmanji mogući nivo.

ANALITIKA: A da li je Muzej savremene umjetnosti u Podgorici opravdana investicija nakon što je na Cetinju prije par godina otvorena Crnogorska galerija umjetnosti „Miodrag – Dado Đurić“ – bez obzira na to što muzeji i galerije imaju različitu namjenu?

ŠOŠKIĆ: Opravdana je u potpunosti. Ne možemo integrisati cijelu Crnu Goru. Ne možemo grad koji ima 250.000 stanovnika lišiti jednog muzeja, to je nonsens! Nonsens je i da u Podgorici danas, praktično, ne postoje muzeji. Muzeji i galerije Podgorice, opet, po eksponatima jeste muzej, ali ne po prostoru. Pa, zar je moguće da u XXI vijeku postoji glavni grad bez muzeja? Dakle, o neopravdanosti nema govora. Naravno, ne treba na taj muzej gledati sa velikim „M“ ispred, već to treba da bude kulturološki punkt koji će da dopuni sadržaj glavnog grada. Ljudi obično zaziru od toga i misle da je to „samo za deset ljudi u Podgorici“. To se radi za građane cijele Podgorice, ne za usku ciljnu grupu, ne treba ga tako gledati.

ANALITIKA: CSUCG je u posljednjih devet mjeseci počeo da se profiliše u javnosti drugačije nego što je to ranije bio slučaj, drugačijim korištenjem prostora i novim programima. Što je namjera Centra savremene umjetnosti da nam predstavi u ovoj i narednoj godini? Da li će biti umjetničke razmjene između zemalja regiona?

ŠOŠKIĆ: Naredne godine ćemo sigurno imati takvu razmjenu sa MSU u Beogradu i MSU Vojvodine. Ta dva ugovora su već potpisana, iako do ih skora nismo imali ni sa jednom ustanovom u regionu. Ovi ugovori će da omoguće da naši umjetnici izlažu u Beogradu i Novom Sadu, ali i drugim prostorima u Srbiji i Vojvodini koji su značajni. Isto tako, mi ćemo da dovodimo programe, a imaćemo i koprodukcije, kada su u pitanju strani programi koji su veoma skupi, a izuzetno atraktivni. Sigurno će u narednoj godini biti aktivnosti na tom nivou saradnje. Naravno, ovo je tek krenulo, pa računam da ćemo u narednoj godini potpisati ugovore ne samo sa zemljama regiona, već Evrope i šire. Važno je da ponudimo ovdašnji izlagački prostor.

Ali, Crna Gora ga nema, i zato je važan taj muzej – da bi radili i doveli dobre programe, morate da imate dobar izlagački prostor. Dvorac Petrovića jeste u redu, zdanje je lijepo, ali morate da tražite program koji možete tamo da izložite. To znači da ne možete da predstavite program koji biste željeli, jer ste limitirani postojećim kapacitetima. Kada napravimo MSU, imaćemo prostor koji će moći da primi bilo koju svjetsku izložbu. I – onda je to druga priča.

ANALITIKA: Da li će, onda, biti neophodno da ovdašnji umjetnici ispune određene uslove kako bi izlagali u (budućem) Muzeju?

ŠOŠKIĆ: Mislim da je jako važno da CSUCG bude otvoren, kako za mlade, tako i za starije umjetnike koji stvaraju u ovom gradu, i u ovoj zemlji. Danas je Centar teško profilisati, jer nema izlagački prostor. A bio bih najsrećniji kada bih mogao da kažem da je CSUCG samo za savremenu umjetnost i ni za što drugo. Ali, ne možete tako gledati na stvari, jer nema drugih izlagačkih prostora. Centar nije u mogućnosti da sa postojećim kapacitetima do kraja definiše djelatnost, već će tu svoje mjesto naći i neka izložba koja, možda, po svojoj vokaciji ne pripada savremenoj umjetnosti, jer određeni stvaraoci nemaju mogućnost da izlažu negdje drugo. Tu je teško napraviti egzaktnu profilaciju. A, možda je i ne treba praviti u malim sredinama, jer je pitanje da li mi imamo kapaciteta da se bavimo isključivo savremenom umjetnošću. Mislim da CSUCG treba da pruža priliku stvaraocima da izlažu; to je suština. Nekada će taj kvalitet biti niži, nekada viši, ali će biti živ i odgovaraće onome što je život grada i države, a to je važno.

ANALITIKA: Kada je riječ o stvaraocima u ostalim umjetnostima, da li će to važiti i za njih?

ŠOŠKIĆ: Imamo nekoliko segmenata kojima se CSUCG bavi – književnost, produkcija, muzika. Gledaćemo da, u periodu koji slijedi, budemo potpuno otvoreni za sve vrste umjetnosti koje prepoznamo kao zanimljive, interesantne i kvalitetne. To se ne odnosi samo na akademsku populaciju, već i na one druge, jer je to prostor stvaralaštva i ne treba ga striktno odvajati. Treba da idemo ka kvalitetu, a ne ka formi. Nadam se i da će u periodu koji slijedi još više ljudi biti prezentovano. Imali smo nedavno koncert Milice Raičević, perspektivne, mlade operske pjevačice. Napravili smo koncert na zadovoljstvo ne samo nas koji smo učestvovali u njegovoj realizaciji, već i publike koja je te večeri bila u Dvorcu. Sa mladima rijetko kada pogriješite, jer oni tek počinju da rade, a i nemate pravilo odgovornosti u smislu očekivanja. I uvijek dobijete više nego što očekujete. To je taj princip otvaranja prema mladima i nešto što ćemo raditi i ubuduće.

ANALITIKA: Dakle, mladim umjetnicima će biti pružena vanredna prilika da se pokažu. Da li to znači otvorena vrata i za studente?

ŠOŠKIĆ: Za studente – ne. Potičem iz tog miljea i kao profesor na FLU smatra da je možda to rano za njih, pogotovo kada je likovna umjetnost u pitanju. To je specifičan posao vezan za mentorski rad i pitanje je ko je tu „svoj i sam“; uvijek je tu neki mentor koji vodi priču. Treba to da bude, ipak, kasnije, kada se završi škola i kada počnu samostalni rad i istraživanje. Prostora će biti za one koji su van mentorstva i gdje nema uticaja profesora: gdje umjetnici otvaraju sopstveni problem, sami stoje iza njega - to je stav samog umjetnika.

ANALITIKA: Što možemo da najavimo od atraktivnih događaja u Centru savremene umjetnosti do kraja ove godine?

ŠOŠKIĆ: U novembru planiramo izložbu Aleksandra Đuravčevića, njegovo samostalno predstavljanje u Dvorcu Petrovića. Ne znamo još tačan datum, ali će svakako biti prva sedmica novembra. To je umjetnik mlađe generacije, koji je studirao na Cetinju, pa je završio školu u Firenci, i sada je profesor na prestižnoj Školi umjetnosti Hunter Koledža u Njujorku i stvaraoc koji je vrlo aktuelan. On izlaže u Londonu, Madridu, Barseloni, širom SAD... Sjajan umjetnik koji je, pri tom, odavde i koji po vokaciji i suštini pripada ovom prostoru. Na toj izložbi očekujemo vrlo zanimljive goste: desetak istoričara umjetnosti iz Španije, Italije, SAD, zatim kuratora, galerista... Biće to vrlo zanimljiv projekat i njime završavamo program ove godine.

Kristina JERKOV