Abiznis

MMF: Rusija je noćna mora za mnoge zemlje, uključujući i Crnu Goru

0308rusija
Z
bog međusobnih sankcija ne stradaju samo oni prema kojima se sankcije uvode, već i oni koji ih uvode. Očigledno je, na primjer, da Evropi koja zavisi od ruskog gasa lančana reakcija i protivsankcije nijesu potrebne i da će uvozne carine na ukrajinske proizvode pospješiti inflaciju u Rusiji. Međutim, mogu nastradati i one zemlje koje, naizgled, nemaju nikakve veze s onim što se dešava u Donjecku i Lugansku, prenosi Glas Rusije.

MMF: Rusija je noćna mora za mnoge zemlje, uključujući i Crnu Goru
Portal AnalitikaIzvor

MMF u svom najnovijem referatu o sekundarnim efektima u svjetskoj ekonomiji navodi zemlje koje može da pogodi ruska i ukrajinska geopolitika.

"Geopolitička napetost u Rusiji i u Ukrajini može predstavljati značajan izvor sekundarnih efekata. Usljed nedavnih potresa rast ekonomije i u Rusiji i u Ukrajini će biti ispod nekadašnjih očekivanja, što će dovesti do širokih negativnih efekata po region ZND“, kaže se u referatu fonda, prenosi B92.

Najveći efekat na ekonomiju mogu imati ozbiljni poremećaji u proizvodnji ili transportu prirodnog gasa, sirove nafte, a u manjoj mjeri – kukuruza i pšenice, smatraju stručnjaci MMF.

Zasad se posljedice napetosti osjećaju samo u Rusiji i u Ukrajini, a tržišta Evrope slabo reaguju na ove događaje, navode stručnjaci fonda.

"Ipak, ekskalacija napetosti putem pojačanih sankcija može dovesti do značajnijih efekata u cijeloj Evropi, Centralnoj Aziji i van njihovih granica. Ovi efekti mogu imati snažan uticaj na sirovinska i finansijska tržišta“, kaže se u referatu.

Dakle, koje će zemlje, po mišljenju MMF u većoj mjeri nastradati usljed sankcija prema Rusiji?

Potrošači obojenih metala: Potencijalni pad izvoza metala odmah će se osjetiti na tržištima pošto Rusija zauzima 40 odsto svjetskog tržišta paladijuma, do 14 odsto svjetskog tržišta nikla, 13 odsto tržišta platine i osam odsto aluminijuma, pišu autori referata. Oni navode da su cijene paladijuma i nikla već porasle za oko 10 odsto nakon pridruživanja Krima Rusiji i sankcija koje su zatim uslijedile.

Potrošači nafte i gasa: Iako Rusiji pripada više od 10 odsto svjetske proizvodnje sirove nafte, cijena crnog zlata je prilično stabilna u posljednje vrijeme, čak i pored geopolitičkih potresa, ističu stručnjaci MMF. Međutim, ne može se potpuno isključiti rast cijena u budućnosti. 

Rusija isporučuje oko jedne trećine plavog goriva koje se koristi u EU i evetualno smanjenje isporuka gasa iz Rusije u Evropu po ocjenama MMF predstavlja "značajan“ rizik.

Banke – povjerioci Rusije: Probleme ruskih povjerilaca najviše će osjetiti austrijske banke. Takođe su prilično ranjive francuske, italijanske i švedske kreditne organizacije, dodaju u MMF. Imajući u vidu da je evropski finansijski sektor povezan s cijelim svijetom, kontraindikacije mogu zahvatiti i sasvim daleke strane zemlje.

Trgovinski partneri : Negativne posljedice, po ocjeni fonda, mogu se dotaći zemalja u kojima je uvoz iz Rusije veći od pet odsto BDP. To su baltičke zemlje, Bugarska, Finska i Slovačka, kao i Belorusija, Moldavija, Turkmenistan, Ukrajina i Uzbekistan.

Po ocjeni fonda, ovo će negativno uticati na zemlje u kojima uplate koje se iz Rusije šalju rođacima iznose osam odsto BDP ili više. To su Jermenija, Kirgistan, Moldavija i Tadžikistan.

Meke ruskih turista: Ruski turizam igra veliku ulogu u ekonomiji Bugarske, Kipra i Crne Gore, smatra se u MMF. Zbog porasta kursa rublje i nestabilne ekonomske situacije stanovnici Rusije već manje putuju u inostranstvo, što su već osjetile zemlje EU, a posebno Češka. 

Primaoci investicija:Kapitalna ulaganja iz Rusije premašuju pet odsto BDP u Bjelorusiji, Bugarskoj, Moldaviji i Crnoj Gori. Od Rusije takođe zavise finansijski centri Kipra i Luksemburga. 

Ako se pojave problemi s izgradnjom "Južnog toka“ bez investicija mogu ostati zemlje kroz koje gasovod treba da prođe. To su Bugarska, Mađarska i Srbija.

Lanci isporuka: Bugarska, Slovačka i Finska veći dio dodate vrijednosti ostvaruju od proizvoda koji se uvoze iz Rusije. Ovo se prije svega odnosi na metalurgiju i hemijsku industriju, kao i na tekstilnu proizvodnju, preradu drveta, mašinogradnju, proizvodnju optike, elektronike i opreme za saobraćaj.

 

Portal Analitika