Istina je da vijesti u rubrikama svijet i crna hronika posljednjih mjeseci baš ne govore u prilog avio saobraćaja – u samo sedam dana nad Ukrajinom je srušen malezijski putnički avion sa 298 ljudi, kraj Tajvana je, vjerovatno zbog tajfuna Matmo, pao avion prevoznika TransAsia sa 58 ljudi, a onaj kompanije Air Algeria se sa 118 ljudi srušio na sjeveru Malija. Ako ovom crnom spisku dodamo još i malezijski avion sa 239 ljudi, koji je misteriozno nestao u maju, izgleda da je - barem za neko vrijeme - sigurnije držati se tla.
Evolucijsko zaostajanje u mišljenju: Ali, mi ljudi, mada smo dobri u mnogim stvarima, užasno smo loši kada je u pitanju procjenjivanje opasnosti, ističe ugledni novinar Time-a i autor brojnih bestselera. Nije to neka posebna greška u načinu razmišljanja pojedinaca; tako su nam jednostavno evolucijom umreženi mozgovi. Kada u nekom dijelu šume čovjek naiđe na tigra, izbjegavaće cijelo područje. Ako na nekoj voćki naleti na zmiju, vjerovatno se više nikada neće penjati na isto stablo. Ali, savremeni svijet pred nas postavlja znatno više problema nego što ih mogu obraditi naši mozgovi koji se usporeno razvijaju. A među složenim stvarima, malo toga nas može zbuniti koliko - avioni.
Sama ideja da vazduhoplov težak oko 450 tona leti brzinom od oko 900 km/h na visini od oko deset kilometara, težak je zalogaj za ljudski mozak. Prisjetimo se da su ljudi još 1830. godine strahovali da pri brzinama kojima su se kretale tadašnje željeznice nećemo moći da dišemo!
Ovom strahu od letjenja zasigurno doprinose brojne sigurnosne prezentacije, procedure i pravila o vezivanju pojasevima, o upotrebi maski za disanje, isključivanju mobilnih telefona, podizanju polica za jedenje, odlascima na WC i sl.
Što kažu statistike: Američki Nacionalni sigurnosni savjet (National Safety Council) je 2008. godine prikupio podatke, a zatim izračunao i uporedio relativne opasnosti letenja s vožnjom automobilima. Rezultati su pokazali da je vjerovatnoća da će Amerikanac za života poginuti u automobilskoj nesreći 1 : 98, a vjerovatnoća nesreće u vazdušnom i svemirskom transportu je 1 : 7.178.
Na primjer, u 2010. godini, prema izviještaju Organizacije za civilne letove UN-a, u svijetu je zabilježeno vrtoglavih 30.566.513 komercijalnih letova. Ali, iste godine dogodilo se samo 12 nesreća s više od 18 poginulih, a samo tri su završila s više od 99 smrtnih slučajeva. Iako su sve te smrti nedvosimisleno velika tragedija za članove porodica i prijatelje žrtava, hladna statistika govori i da je to gotovo beznačajan udio u ogromnom broju putnika koji je prevezen na više od 30 miliona letova.
Opasnosti efekta 11. septembra: Popis najstrašnijih avionskih katastrofa svakako predvodi rušenje aviona 11. septembra 2001. godine, u kojem je ukupno poginulo 2.907 ljudi. Ali, Kluger ističe da je strah od letjenja koji su izazvali teroristički napadi imao vrlo teške posljedice za kopneni prevoz. Naime, zbog povećanja broja ljudi koji su odlučili da putuju automobilima, u SAD-u se broj poginulih u saobraćajnim nesrećama povećao za više od hiljadu. Ovu pojavu saobraćajni stručnjaci su nazvali „efekat 11. septembra“.
Dakle, zaključuje kolumnista Time-a, putovanje avionom definitivno nosi određene opasnosti. Međutim, nema te stvari koja bi se mogla nazvati sigurnom, a letjenje je jedan od najsigurnijih načina putovanja. Nemojte dozvoliti da vas strašne vijesti prevare – putovanje avionima sigurno je kao i do sada, poručuje Kluger.
Foto: channelnewsasia.com, cnn.com, time.com
