Pretjeranu osjetljivost na sunčeve zrake, odnosno, fotoosetljivost mogu izazvati i neki biljni preparati, kao što je kantarion, i preparativni proizvodi za tijelo, kao na primjer, pilinzi. Parfemi u kombinaciji sa sunčevim zracima takođe mogu da uzrokuju fotoosjetljive reakcije.
Fotoosjetljivost karakteriše crvenilo kože koje je vrlo slično opekotinama od sunca. Razlikujemo dvije vrste fotoosjetljivih reakcija, to su fototoksične i fotoalergijske reakcije.
Fototoksična reakcija: Ovaj tip reakcija nastaje kada lijek nakon aktivacije UV zračenjem uzrokuje oštećenje kože koje izgleda poput jake opekotine od sunca i nastaje prilično brzo, u roku od nekoliko minuta do nekoliko sati nakon izlaganja suncu. Područje kože koje je zahvaćeno uglavnom se podudara s područjem koje je bilo izloženo suncu. Reakcija se smiruje nakon što se lijek eliminiše iz tijela. Obično se UV-A zračenje najčešće povezuje s fototoksičnošću, ali i UV-B zračenje može da doprinese i nastanku fototoksične reakcije. Prepoznavanje i prekidanje uzimanja lijeka koji je uzrokovao fotoosjetljivost nakon izlaganju suncu najvažniji su koraci u liječenju fotoosjetljivih reakcija.
Ako vam je propisan neki od ljekova koji može da uzrokuje fotoosjetljivost, izbjegavajte duže izlaganje suncu, koristite preparate za zaštitu od sunca i zaštitite nošenjem odgovarajuće odjeće. Ako su se već pojavile kožne reakcije, obratite se ljekaru. Vlažni hladni oblozi mogu da ublaže crvenilo i pečenje, a antihistaminici svrab kože. U težim slučajevima, ljekar može da propiše kortikosteroidne preparate za kratkotrajnu primjenu.
Među ljekove koji mogu uzrokovati fototoksičnu reakciju su: ljekovi protiv akni (posebno retinoidi), antihistaminici, nesteroidni protivupalni ljekovi (naproksen i piroksikam), neki antibiotici (doksiciklin, tetraciklin), ljekovi protiv gljivica, oralni antidijabetici, diuretici, ljekovi protiv napetosti, nervoze i osjećaja teskobe, antidepresivi i ljekovi za srce (amiodaron, nifedipin, diltiazem, enalapril, ramipril).
Fotoalergijska reakcija: Za razliku od fototoksičnih reakcija, kod fotoalergijskih uključen je i naš imuni sistem. Te reakcije se javljaju kada UV zraci promijene supstancu koju smo prethodno nanijeli na kožu, na šta naš imunitet odgovori. Kvržice, osip, plik i crvene mrlje mogu se javiti 20 sekundi nakon što kožu izložimo suncu, ali, u najvećem broju slučajeva, reakcija se javi sljedeći dan. Ponekad i najobičniji dodir s koricom limuna ili limete može izazvati burnu reakciju na koži ako ste izloženi suncu.
Jedna od najčešćih reakcija je tzv. solarni dermatitis, već nakon pola sata izlaganja suncu javlja se sitni vrlo intenzivni svrab, osip i to po području grudi, ruku, podlaktica i potkoljenica. On može da prestane kada osoba prestane da se izlaže suncu i ublaži ga sredstvima koje će propisati ljekar. Svako novo izlaganje nosi intenzivniju sliku, pa umjesto sitnog crvenog osipa mogu izbiti urtikarije odnosno koprivnjača, a ponekad i solarna urtikarija. Alergija na sunce je uočljiva u 100 posto slučajeva. Intenzitet reakcije drugačiji je od osobe do osobe, o samoj materiji na koži, njenoj količini i vremenu izlaganja suncu.
Mirisne materije: Osim ljekova, još neke materije mogu da izazovu neželjene reakcije na koži tokom izlaganja sunčevim zracima. Izbjegavajte da nanosite mirise tokom sunčanja. Ako ste na plaži, trebalo bi da zaboraviti i na šminku koja takođe može da uzrokuje alergiju kada se izlažete suncu. Na tom mjestu se može stvoriti vrlo neugodna promjena koja jako svrbi ili se mogu javiti smeđe mrlje koje se više ne mogu ukloniti.
Koje još materije mogu da uzrokuju fotoosjetljivost: Prirodne materije takođe mogu da izazovu oštećenje kože. Eterična ulja citrusa bogata kumarinima (bergamot, limun, narandža, mandarina, limeta) izbjegavajte barem 12 sati prije izlaganja suncu. Mogu izazvati fototoksične reakcije i ostaviti hiperpigmentovane mrlje. Takođe, ostaci kantariona su takođe su fototoksični, pa se ne preporučuju za upotrebu prije sunčanja. Trave sadrže furanokumarine koji takođe mogu da uzrokuju reakcije fotoosjetljivosti, što često rezultira crvenilom i plikovima kod djece koja se igraju na travi ili osoba koje kose travnjake. U većini slučajeva zaostaju smeđe mrlje na koži. Hrana bogata psoralenima u dodiru s kožom (celer, šargarepa, limeta, smokva, peršun) može izazvati pojačanu fotoosjetljivost kod izlaganja suncu.
Kako se ponašati ako je koža osjetljiva: Ako vam je koža osjetljiva na sunčeve zrake, najbolje je izbjegavati izlaganje, nositi duge, ali prozračne rukave, sunčane naočare, šešir ili kapu, i mazati se kremom s visokim zaštitnim faktorom pri svakodnevnom izlasku iz kuće. Izbjegavajte solarijum i sunčanje na plaži, i posebno se kloniti sunca između 10 i 17 sati kada je UV indeks zračenja najjači. Imajte na umu da sunce na kožu može djelovati i u hladu, ispod suncobrana, u automobilu ili na terasi kafića. Ako vaša koža nepoželjno reaguje na sunce, liječenje se sastoji od kompresa i kortikosteroida koji se nanose na kožu. Ljekari preporučuju izbjegavanje sunca i one materije koja su iritirala kožu u kombinaciji sa sunčevim zracima.
Izvor: zena.hr; foto: b92.net
