Komentarišući nedavna spašavanja stranih turista sa raznih crnogorskih planina, načelnik GSS Željko Loncović objasnio je ne postoje opasna mjesta i „da nije suština uopšte u mjestima, već je suština u ljudima koji posjećuju ta mjesta“.
„Planina je takva kakva jeste i ona se ne može prilagoditi svakome. Ma šta mi uradili postavili osiguranje, označili ili neoznačili, opet ona neće biti za svakoga. Suština je da se svaki posjetilac planine prilagodi njoj, odnosno da svoje psihofizičke i tehničke sposobnosti prilagodi određenoj turi koju je planirao. Ukoliko se to ne desi dešavaju se propusti poput ovih u kojima je bilo potrebno spašavanje“, ističe sagovornik Portala Analitika.
Loncović objašnjava da je planinarstvo definisano kao sport sa kontrolisanim rizikom, odnosno kao aktivnost u planini sa kontrolisanim rizikom.
„Sve dok smo u situaciji da kontrolišemo taj rizik sve će biti u redu. Kada prestanemo da kontrolišemo taj rizik onda to ide na drugu stranu, tamo gdje ne treba. Suština je da prepoznamo rizik kako bi ga mogli kontrolisati. Da bi prepoznali rizik moramo poznavati i planinu i zakone koji su tamo važeći“, kaže načelnik Gorske službe spašavanja.
Prema riječima sagovornika Portala Analitika da bi se neko upusti u avanturu treba da bude svjestan svoje psihofizičke i tehničke opremljenosti, kao i da dobro poznaje opremu koju koristi.
„Nažalost sve je više ljudi koji, narodski rečeno „idu grlom u jagode“, pa šta se desi. Rješenje za to, su osim lične edukacije, da se angažuje vodič koji je rješenje svih problema u planini ili bi bar to trebalo da bude. Vodič nije neko ko pokazuje put, vodič je rješenje za probleme poput gubljenja, on je tu da riješi problem ukoliko se desi nešto nepredviđeno i slično“, objašnjava Loncović.
Sagovornik Portala Analitika ne izdvaja nijedno mjesto u Crnoj Gori, odnosno u planini, koje je posebno opasno.
„Sva mjesta, čak i ona najbanalnija mogu biti opasna, ukoliko smo mi doveli sebe u opasnosnost svojim neznanjem, neiskustvom i nepoznavanjem tih aktivnosti. To je suština priče“, ističe načelnik GSS.
On dodaje da planina uopšte nije nepredvidiva, već da u njoj važe prirodni zakoni koji su itekako predvidivi.
„Kažu da je jedna od velikih opasnosti u planini grom. To jeste potencijalna opasnost i realna opasnost ukoliko se mi nalazimo u planini, ali grom nije opasan ukoliko se mi ne nalazimo tamo. Grom će u svakom slučaju, bez obzira da li se nalazimo na planini ili ne, udarati u nju. Mi ćemo, našim znanjem, iskustvom, preporukama i slično, procijeniti hoće li toga dana biti grmljavine, te se nećemo pojaviti na planini i sebe dovesti u opasnost“, objašnjava sagovornik Portala Analitika.
Načelnik Gorske službe spašavanja ističe da su sve objektivne opasnosti u vezi sa planinom, poput vremenskih prilika, odrona kamenja i slično, itekako predvidive ukoliko gledamo znake i imamo dovoljno znanja da ih prepoznamo, te se u skladu s njima počnemo ponašati.
„Zato postoje planinarske škole, razne obuke u vezi planinarenja… To je nešto što se uči, nije nešto što dolazi samo po sebi. Ukoliko se ne uči onda treba angažovati ljude koji to znaju, vodiče koji će nas bezbjedno povesti na neku planinu…“, savjetuje Loncović sve one koji planiraju da se upuste u „osvajanje“ planine.
On dalje objašnjava da markacija (tj. obilježavanje) staza utiče direktno na bezbjednost svih učesnika planinarske ture ili uspona i dodaje da je, po njegovom mišljenju, jedna od najbolje obilježenih planina odnosno masiva Durmitor.
„Mislim da je Durmitor najbolje markirana planina i nju preporučujem. Markirane su i druge, vrlo malo ima nemarkiranih ili loše markiranih, makar što se tiče glavnih planinarskih tura. Mada uvijek se nađe da neko ko traži može da naiđe i nešto što nije markrano. Uglavnom su markirane sve, ali Durmitor izdavajam kao dobro markiranu planinu“, ističe sagovornik Portala Analitika.
Na kraju Loncović opet ističe da „ne postoji posebno opasno mjesto u planini“, već da „opasnost“ mjesta zavisi od osobe koja se upušta u avanturu.
„Možda postoji opasno mjesto za nekoga, ali isto to mjesto za nekoga nije opasno. Ne može se planina tako tumačiti. Za one koji su vični planini i koji znaju da se ponašaju u njoj neko mjesto nije opasno, dok je, s druge strane, za početnika opasno. Planina nije za svakoga. Ne treba narušavati planinu da bi je prilagodili svakome već je treba ostaviti onakvu kakva jeste. Mi treba da se prilagođavamo njoj - svojim znanjem, iskustvom i slično“, zaključuje načelnik Gorske službe spašavanja Željko Loncović.
K.Ć.
Foto: blic.rs
