Zaštita prava na privatnost, ali i omogućavanje slobode medija predstavlja izazov ne samo zemljama u takozvanoj tranziciji, već i onim koje već vjekovima njeguju demokratiju. S tim u vezi, publikacija Zorana Pažina predstavlja značajan naučni doprinos za pravnu crnogorsku struku, novinare kao i širu javnost.
-Ova tema je značajna u pogledu tretiranja izazova sa kojima se susrećemo u iznalaženju odgovarajućeg balansa između poštovanja ljudskih prava, prava na lični dignitet, ali i slobode izražavanja, kazala je šefica Misija OEBS-a u Crnoj Gori Janina Hrebičkova.
Prema njenim riječima, OEBS radi posvećeno i predano na planu zaštite medijskih sloboda i snažno podržava dekriminalizaciju klevete.
-Isto kao što s druge strrane kao što podržavamo sprovođenje i zaštitu svih ljudskih prava, uključujući i pretpostavku nevinosti i zaštitu ličnih podataka, naglasila je Hrebičkova.
Na pomociji knjige je govorila i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica koja je ovom prilikom istakla da su u novoj informatičkoj eri, sloboda i raznovrnost medija, kao i uživanje prava ličnosti imperativi demokratskog društva.
-U svakodnevnom crnogorskom bitisanju, u uslovima dekriminalizovane klevete , svjedoci smo da prava ličnosti bivaju ugrožene, stvarajući teške posljedice, kazala je Medenica, dodajući da su odluke sudova od izuzetnog značaja za garantovanje slobode, kao i za zaštitu u promovisanju prava ličnosti.
- Iz tog razloga, crnogorsko društvo je posvećeno usklađivanju sudske prakse sa praksom Evropskog suda za ljudska prava i primjeni međunarodnih standarda, naglasila je predsjednica Vrhovnog suda i akcentovala da je knjiga Zorana Pažina u tom smislu od neprocjenjivog značaja, jer daje doprinos rješavanju aktuelnim pravnim dilemama.
Ambasador Velike Britanije u Crnoj Gori Robert Vajting kazao je da evropske integracije i reformisano pravosuđe zavise jedno od drugog, te da uspjeh na jednom od ta dva polja odmah čini napredovanje na drugom puno lakšim, dodajući da ih je gotovo nemoguće posmatrati kao dva odvojena procesa.
-Reforma pravosuđa je potrebna, ona je dio crnogorskog puta ka Evropskoj uniji, što će stvoriti solidnu osnovu kako bi se ostvario „novi pristup“ poglavljima 23 i 24, kazao je ambasador Velike Britanije.
Ove procese treba sprovesti do kraja, a što je važno ne samo za evroatlantski put Crne Gore, već i same njene građane.
-Istorija civilizacije stalno pokušava da nađe pravično društvo, društvo koje može i slabe i jake da zaštiti. Za ovo je potrebno ne samo kvalitet, sami zakoni, već kvalitet obezbijediti u vidu profesionalnog i nezavisnog pravosuđa, naglasio je ambasador Velike Britanije.
Na promociji knjige govorio je i sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić, koji je kazao da publikacija zastupnika Crne Gore pred Sudom, predstavlja značajan doprinos sudstvu, ali i kompletnomm društveno-političkkom konceptu Crne Gore.
-Autor analizira problematiku koja prožima različite pravne institute koji se odnose na slobodu izražavanja i prava na privatnost, koja su često u kontradiktornom odnosu, istakao je Vučinić.
Značajan aspekat knjige ja akcenat na samoj povredi prava na dostojanstvo, koje treba da bude povreda po sebi, bez obzira na duševne ili psihičke bolove.
-Da je neko pretrpio povredu, dovoljna je činjenica da je povrijeđena univerzalna vrijednost, što uzrokuje da se šteta nadoknadi, istakao je Vučinić.
Prema njegovom mišljenju, jedno od najkompleksnijih pitanja, odnos između člana 8 koji štiti časti ugled i člana 10 koji se odnosi na slobodu izražavanja, veoma je delikantno pitanje, a o tome svjedoči i veliki broj presuda, koja izazivaju i kontradiktorna mišljenja, što je, kako naglašava Vučinić – legitimno.
-Ovo pitanje je aktuelno naročito u tranzicionim državama, gdje je ova sloboda tradicionalno bila suzbijana i potiskivana, istakao je Vučinić.
Sloboda izražavanja jedan je od fundametalnih temelja demokratskog drustva, ali s druge strane kako je objasnio sudija Evropskog suda, postoji i jasna zakonska za medije da izvještavaju istinito i tačno, bez senzacionalizma.
-Informacije su roba i to veoma kvarljivog karaktera, što znači da se moraju što prije prezentirati, i to dolazi do problema do povrede člana 8 i člana 10, dodao je Vučinić.
Autor publikacije Zoran Pažin kazao je da je pitanje slobode izražavanja, kao i zaštite prava ličnosti izazov i za stare demokratije zapadnog tipa, pa samim tim i za Crnu Goru.
-Delikatnost ne bi trebalo da obeshrabri crnogrosko društvo da uporno traga za tačkom ravnoteže i rješenjima koje će voditi koegzistenciji ove dvije kategorije prava, koja će biti u skladu sa evropskim pravnim standardima i posebno praksom Evropskog suda za ljudska prava, koja će odražavati specifičnosti crnogorskog društva, pravne i kulturne tradicije, istakao je Pažin.
On je naglasio da u Crnoj Gori postoji vještački konflikt između prava na privatnost i slobodu izražavanja, objasnivši da su i jedno i drugo pravo zapravo teže afirmaciji ljudskog dostojanstva.
-Zapravo, afirmacija ljudskog dostojanstva je smisleni cilj i bit kojim teži i jedno i drugo pravo, naglasio je Pažin, dodajući da ljudsko dostojanstvo treba da bude cilj, a ne sredstvo.
Praveći osvrt na dekriminalizaciju klevete, Pažin je konstatovao da je to značajan zahvat u Crnoj Gori, kojim se doduše nije došlo koncezusom, ali nakon toga nije usljedio drugi reformski potez, kako bi se prava građana ipak zaštitila.
-Ne vidim problem u samoj dekriminalizaciji klevete, ali smo ostavili proces nedovršenim. Kad izdvojite samo jednu vrijednost, onda narušite tačku ravnoteže koju moramo da tražimo. To ne doprinosi pravnoj sigurnosti kada je zaštita prava ličnosti u pitanju. Knjigom sam želio da pokažem koliko jevažno donošenje građanskog zakonika, imajući u vidu iskustvo država koje ga već imaju, objasnio je Pažin.
Pojedina rješenje potiču još iz 70-ih godina prošlog vijeka, a to je nedopustivo kako je podvukao Pažin.
Savremena praksa i normativni okviri se moraju uspostaviti radi bolje zaštite.
Primjer takve prakse je i donošenje nalaza neuropsihijatara, kako bi se dokazao duševan bol, što je zastarjela i nepotrebna metoda.
- To nije uslovljavajućeg karaktera da bi se došlo do povrede ličnosti, zaključio je Pažin ističući da privatno dobro mora biti najviši pravni interes, a to je ljudsko dostojanstvo.
A.S.
