Pomoćnik ministra ekonomije za sektor energetike Miodrag Čanović, ocijenio je da je Strategija za razvoj energetike do 2030.godine u skladu sa svim EU direktivama.
-Strategija i prateća Strateška procjena uticaja na životnu sredinu su u potpunosti usklađene sa direktivama EU i međunarodnim konvencijama o zaštiti životne sredine. Prije usvajanja Strategije dokument je poslat na mišljenje Sekretarijatu energetske zajednice u Beču, koji je zvanična institucija EU u oblasti energetike za jugoistočnu Evropu, Strategija je od strane Sekretarijata dobila pozitivne ocjene, što dovoljno govori o tome koliko smo vodili računa o poštovanju EU direktiva i konvencija o zaštiti prirode, rekao je Čanović u intervjuu za Portal Analitika. Očekivano, strateški dokument je naišao na kritike NVO sektora, prije svega u segmentu izgradnje novih energetskih izvora i usklađenosti tih projekata sa ekološkim standardima.
ANALITIKA: Vlada Crne Gore je nedavno usvojila Strategiju razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine. Koje su to najvažnije aktivnosti i projekti koje treba realizovati u narednih 16 godina?
ČANOVIĆ: Prije svega, radi se o obimnom dokumentu koji na sveobuhvatan način razrađuje niz mjera i instrumenata čijom implementacijom se predviđa ispunjenje usvojenih ciljeva energetske politike Crne Gore. U skladu sa tim, glavni prioriteti energetske politike koji su sadržani u ovom dokumentu su sigurnost snabdijevanja energijom, razvoj konkurentnog tržišta energije i održiv energetski razvoj. Cilj je da se, ispunjenjem ova tri prioriteta, omogući da se sektor energetike Crne Gore razvija kao otvoren sistem, u skladu sa energetskim sistemom EU i Energetske zajednice, otvoren i za privatna domaća i inostrana ulaganja.
U tom kontekstu, Strategijom je predviđen završetak rekonstrukcije i revitalizacije postojećih elektroenergetskih proizvodnih objekata, i to TE Pljevlja I, HE Piva, HE Perućica i malih HE, sa ciljem ekološke stabilizacije, povećanja proizvodnih kapaciteta i poboljšanja karakteristika postojećih elektrana. Strategijom je predviđena izgradnja novih elektro-energetskih objekata, i to izgradnja drugog bloka TE Pljevlja, HE na Morači i Komarnici, kao i HE Boka, HE Kruševo i HE na Ćehotini, naravno sve uz postizanje dogovora sa susjednim državama u vezi sa optimalnim iskorišćenjem zajedničkog hidropotencijala i upravljanjem vodama. Takođe, Strategijom je planirana izgradnja i određenog broja mHE sa dalekovodima za njihovo priključenje na distributivnu mrežu, kao i vjetroelektrane, fotonaponske elektrane i elektrane na biomasu. Realizacija svakog od ovih projekata dobiće na značaju izgradnjom podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, kojim će biti moguće izvoziti struju na tržište zapadne Evrope, čime Crna Gora može postati važno energetsko čvorište u regionu.
ANALITIKA: Kako komentarišete ocjene nekih nevladinih organizacija da Strategija nije usklađena sa EU direktivama i da krši načela više međunarodnih konvencija o zaštiti prirode?
ČANOVIĆ: Strategija i prateća Strateška procjena uticaja na životnu sredinu su u potpunosti usklađene sa direktivama EU i međunarodnim konvencijama o zaštiti životne sredine. Prije usvajanja Strategije dokument je poslat na mišljenje Sekretarijatu energetske zajednice u Beču, koji je zvanična institucija EU u oblasti energetike za jugoistočnu Evropu. Strategija je od strane Sekretarijata dobila pozitivne ocjene, što dovoljno govori o tome koliko smo vodili računa o poštovanju EU direktiva i konvencija o zaštiti prirode.
Podsjetiću da je za pripremu Strateške procjene uticaja obezbijeđena finansijska podrška KfW-a sa kojim je Ugovor potpisan 2012. godine. U aprilu prošle godine Vlada je utvrdila nacrt Strategije razvoja energetike do 2030. godine sa nacrtom Strateške procjene uticaja na životnu sredinu i otvorila javnu raspravu, tokom koje je održan niz okruglih stolova i sastanaka sa predstavnicima opština, energetskih kompanija, a sva ministarstva su bila pozvana da dostave svoja mišljenja. Takođe je održan je i konsultativni sastanak sa NVO Green Home i njegovim konsultantima. U svojim odgovorima na pitanja i komentare, obrađivači dokumenata su jedan dio njih prihvatili, a za drugi dio se pokazalo da nemaju čvrste stručne osnove, pa ih obrađivači nijesu mogli prihvatiti.
ANALITIKA:Takođe su se mogle čuti kritike na račun planirane izgradnje četiri HE na rijeci Morači. Da li plan izgradnje HE na Morači prijeti prirodnom blagu Crne Gore?
Naravno da ćemo pri realizaciji svakog projekta, pa i izgradnji HE na Morači, voditi računa da se nađe najpovoljnije rješenje, kako sa tehničkog i ekonomskog, tako i sa ekološkog stanovišta, uz puno poštovanje evropskih propisa. U tom cilju je i izrađena Strateška procjena uticaja na životnu sredinu za ovu Strategiju i dobili smo pozitivno mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine.
Takođe, Strateška procjena uticaja na životnu sredinu za Detaljni prostorni plan za HE na rijeci Morači je urađena od strane renomiranih stranih kompanija. U Strategiji enertgetike, kada je u pitanju ovaj projekat, predloženo je nekoliko rješenja koja nude različite ekonomske i ekološke aspekte. Vlada i Ministarstvo ekonomije učiniće sve napore da ovaj projekat bude realizovan po svim evropskim standardima koji će obezbijediti kvalitetan kompromis između ciljeva razvoja i ciljeva zaštite životne sredine.
ANALITIKA:Da li će novi, drugi blok TE Pljevlja povećati emisiju gasova sa efektom staklene bašte i kako u EU komentarišu ovaj projekat?
ČANOVIĆ: Buduća TE će biti izgrađena u skladu sa najboljim dostupnim tehnologijama, usaglašenim sa EU legislativom, koje su znatno unaprijeđene sa stanovišta efikasnosti sagorijevanja uglja i smanjenja emisija polutanata. Podsjetiću da je u samom javnom pozivu bilo naznačeno da će biti izabrana ona ponuda koja će prilikom izgradnje koristiti upravo takvu tehnologiju, a sve sa ciljem smanjenja emisije štetnih gasova. Pored toga, sve aktivnosti će biti u skladu sa mjerama iz Plana upravljanja kvalitetom vazduha u Pljevljima i Nacionalnom strategijom upravljanja kvalitetom vazduha i njenim akcionim planom (2013-2016) koji će se implementirati.
Plan razvoja predviđa da Blok II TE Pljevlja bude snage u opsegu 250-280 MW, na lokaciji postojeće jedinice TE Pljevlja-I, električne efikasnosti ne manje od 38 odsto. Projektom je predviđena i toplifikacija grada u saradnji sa opštinom Pljevlja, a novi blok će se graditi uz primjenu najsavremenije tehnologije u skladu sa najnovijim uslovima za zaštitu okoline. Time će se riješiti neki od ključnih ekoloških problema Pljevalja, s obzirom na to da sada u tom gradu ima oko 40 kotlarnica koje su najveći zagađivači vazduha i koje će, izgradnjom drugog bloka i toplifikacijom grada, biti postepeno potpuno ukinute. Izgradnja drugog bloka TE Pljevlja predstavlja rješenje svih ekoloških problema u Pljevljima, a nikako stvaranje novih.
Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja za Detaljni prostorni plan (DPP) za TE Pljevlja nalazi se u fazi pred-nacrta i istim su date preporuke o optimalnim tehnološkim rješenjim s aspekta emisije zagađivača vazduha i aspekta emisije gasova s efektom staklene bašte.
Tačno je da Evropa teži smanjenju emisije ugljendioksida iz elektrana na ugalj, ali ne teži zatvaranju preko 300 termoelektrana u EU, već pronalasku čistijih tehnologija kako bi nastaviti korišćenje uglja u budućnosti jer, kako kažu u EU, proizvodnja električne energije iz uglja pomaže Evropi da održi široki spektar izvora energije i smanji zavisnost od uvoza.
ANALITIKA: S obzirom na prirodna bogatstva koja Crna Gora ima, prije svega bogatstvo voda, broja sunčanih dana i vjetra, da li je moguće okrenuti se samo tim izvorima energije?
ČANOVIĆ: Važno je reći da mi već sada imamo veću proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, nego iz TE Pljevlja. Naime, više od 50 odsto energije proizvedeno je iz dvije hidroelektrane, i to HE Piva i HE Perućica, a ostatak energije dobijamo iz postojeće jedinice TE Pljevlja. Takođe, podsjetiću na nacionalni cilj definisan Strategijom, a koji predstavlja našu evropsku obavezu, da do 2020. godine 33 odsto finalne potrošnje energije bude iz obnovljivih izvora.
Međutim, moramo raditi na ispravljanju pogrešne percepcije da u proizvodnji zelene energije učestvuju samo male hidroelektrane, vjetroelektrane i solarne elektrane. I velike hidroelektrane proizvode tzv. zelenu energiju i važno je znati da je proizvodnja struje iz velikih HE i termoelektrane jeftinija od proivodnje iz mHE, solarnih ili vjetroelektrana. Proizvodna cijena iz ovih drugih je do četiri puta veća od proizvodne cijene struje proizvedene iz uglja, što zahtijeva određene državne subvencije proizvođačima, koje za posljedicu imaju dodatnu stavku na računima krajnjih potrošača – to je svakako nešto o čemu kao država moramo voditi računa i pronaći potrebni kompromis.
ANALITIKA: Šta će se desiti ako ne izgradimo drugi blok TE Pljevlja, ili HE na Morači i Komarnici?
ČANOVIĆ: Ako ne realizujemo projekte predviđene Strategijom izabraćemo da budemo energetski zavisni, da nedostajuće količine energije pokrivamo uvozom i da snabdijevanje naše zemlje električnom energijom zavisi od stanja energetskih sistema u drugim državama. Biramo da električnu energiju na međunarodnom tržištu plaćamo po visokim cijenama i da zavisimo od zagušenja u prenosnim sistemima, uključujući i situaciju da električna energija koju kupujemo ne može doći do Crne Gore.
Biramo da postanemo potpuno zavisni onog trenutka, koji će doći brzo, kada TE Pljevlja više ne bude mogla da proizvodi električnu energiju ili to bude morala, shodno EU regulativi, u smanjenom obimu. Dakle, potrebno je sagledati široku sliku, i sagledati je dugoročno, analizirati sve prednosti i mane odluke. Da li treba negirati činjenicu da je elektična energija ključna i nezaobilazna osnova životnog standarda današnjeg čovjeka i da li razvoj energetike i cjelokupne privrede možemo posmatrati kao odvojene procese?
ANALITIKA:Kada govorimo o realizaciji projekata definisanih Strategijom, dokle se stiglo u izboru partnera za izgradnju drugog bloka i koji su to rokovi u kojima bi i ostali projekti trebalo biti realizovani?
ČANOVIĆ: Ono što se od EPCG u narednom periodu očekuje jeste novo rangiranje ponuda tri kompanije koje su ostale u trci, a koje su bile u obavezi da dostave konačnu ponudu i predlog ugovora za realizaciju. Radi se o projektu vrijednom oko 300 miliona čiji završetak realizacije očekujemo najkasnije do 2020. godine. Kada je riječ o izgradnji HE na Morači i Komarnici,
Strategijom je predviđeno da ti projekti budu realizovani do 2021, odnosno 2022. godine, dok je izgradnja mHE već počela, neke su i puštene u rad, a planirano je da se grade sve do 2025. godine. I izgradnja vjetroelektrana je planirana u narednih par godina. Na ovaj način Crna Gora ide ka ispunjenju svog nacionalnog cilja- da do 2020. godine 33 odsto finalne potrošnje energije bude iz obnovljivih izvora.
Siniša GORANOVIĆ
