Istraživači sa Univerziteta Virdžinija podijelili su ispitanike u grupe: u prvoj su bili popularni trinaestogodišnjaci, koji su rano počeli da izlaze u provod, pravili razne ludosti i ulazili u emotivne odnose prije vršnjaka. Drugu grupu činila su mirna djeca, koja se ni po čemu nisu izdvajala. Prateći njihov razvoj u narednih deset godina, naučnici su zaključili da popularnost u školi negativno utiče na uspjeh u životu.
Neki rezultati su zabrinjavajući: omiljena djeca imaju 40 odsto više šanse da u ranoj mladosti koriste droge i alkohol, a vjerovatnoća da upadnu u probleme sa zakonom je 22 odsto veća nego kod povučenih vršnjaka. Ispitivana je i njihova društvena sposobnost, odnosno koliko se dobro slažu sa prijateljima i ljubavnim partnerima, ali su i tu omanuli - socijalni rejting im je 24 odsto niži nego mirnijim vršnjacima. Profesor psihologije, koji je bio na čelu studije, Džozef Alen, kaže da je ovo "osveta dobre djece".
“U svakoj osnovnoj školi imate ‘kul’ djecu koja vole da su u centru pažnje i hvale se raznim glamuroznim, uzbudljivim, nekad i opasnim aktivnostima, pa postaju popularna i predmet divljenja ostalih. Međutim, deset godina kasnije, oni rade niže plaćene poslove, uglavnom u uslužnim delatnostima, imaju probleme u vezama i odnosima sa ljudima. S druge strane, dijete koje je bilo mirno, imalo dobre drugare, ali nije privlačilo mnogo pažnje, kasnije je u životu odlično prošlo. Na neki način, ovo je "osveta mirne, dobre djece" - zaključuje profesor.
Objašnjenje za ovu, na prvi pogled neočekivanu pojavu, vrlo je jednostavno: popularna djeca su navikla da bez mnogo truda budu omiljena. Takav pristup kasnije ne pomaže mnogo.
“Oni su navikli da koriste prečice, što im u zrelom dobu predstavlja poteškoću. Kako godine prolaze, shvataju da moraju mnogo više da se trude oko stvari koje su im važne, ali i u odnosu sa ljudima. Pošto nisu strpljivi, često odustaju”, primjećuje Alen.
Izvor: b92.net; foto: youngpreneur.com
