„Moramo razmisliti o tome, jer bi ograničavanje kamatnih stopa moglo za posljedicu imati kažnjavanje najvrijednijih klijenata, čiji će krediti na taj način poskupiti, a nagrađivanju onih sklonih spekulacijama“, rekao je Šehović.
Poslanik Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić smatra da bi trebalo uraditi sve neophodno kako bi se kamatne stope smanjile i da ne treba bježati od administrativnih mjera.
„Treba naći pravi model, a Centralna banka (CBCG) bi trebalo da nam saopšti koja je referentna kamata koja ne bi bila prihvatljiva za sistem“, naveo je Bojanić.
Ministar finansija Radoje Žugić je podsjetio da je CBCG, čiji predstavnici nijesu prisustvovali sjednici odbora iako su bili pozvani, preporučila snižavanje kamatnih stopa, ali da te preporuke nijesu imale obavezujući karakter za banke. On je dodao da je CBCG predložila Vladi da ograniči kamatne stope kroz izmjene i dopune Zakona o obligacionim odnosima.
„Moramo znati koji je to nivo kamatnih stopa koji ne bi ugrozio finansijsku stabilnost sistema, za šta je neophodna analiza“, rekao je Žugić i poručio da je zdrava konkurencija najbolji način za rješavanje tog problema.
Odbor nije podržao ni izmjene i dopune Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kojim je onemogućeno zapošljavanje u državnoj službi bez mišljenja Ministarstva finansija, gdje su izuzetak Državna revizorska institucija, Zaštitnik ljudskih prava i Skupština. Poslanik SNP-a, Neven Gošović, u ime predlagača tražio je da izuzetak budu i sudske vlasti.
Žugić je podsjetio da se budžet kreira na osnovu potrošnje, koja uključuje i zapošljavanje.
„Hipotetički, da li to znači da neko od ovih organa koji su izuzeti može da zaposli i 100 radnika, da se na taj način generišu veći troškovi u budžetu, a da za to nemamo pokriće? Da li to znači da neko može nenamjenski da trošnji?“, pitao je Žugić.
Šehović je naveo da bi se usvajanjem predloženih izmjena i dopuna automatski lišili odgovornosti oni koji u sudskom dijelu vlasti naprave prekršaje vezano za izvršenje finansijske obaveze koja nije utvrđena planom javnih nabavki, ugovaranje potrošnje u iznosu većem od iznosa raspoređenog budžetom i nenamjensku potrošnju.
„Usvajanjem predloženih izmjena i dopuna obezbijedila bi se autonomija u dijelu zapošljavanja u sudskoj vlasti, ali bi se oslobodili odgovornosti sudsku vlast za ove tri stvari koje su krajnje problematične“, rekao je Šehović.
(Mina biznis)
